Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zvornik imala je 81.295 stanovnika, raspoređenih u 67 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Zvornik ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Od ovog područja formirana je općina Sapna.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Zvornik, popis 1991.
ukupno: 81.295

* Bošnjaci - 48.102 (59,16%)
* Srbi - 30.863 (37,96%)
* Hrvati - 122 (0,15%)
* Jugoslaveni - 1.248 (1,53%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 960 (1,20%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Zvornik, popis 1991.

ukupno: 14.584

* Bošnjaci - 8.854 (60,71%)
* Srbi - 4.235 (29,03%)
* Hrvati - 76 (0,52%)
* Jugoslaveni - 944 (6,47%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 475 (3,27%)

Naseljena mjesta u općini Zvornik, po popisu stanovništva iz 1991. (ukupno 67)

* Androvići
* Baljkovica
* Baljkovica Donja
* Boškovići
* Buložani
* Čelopek
* Divič
* Donja Pilica
* Donji Lokanj
* Drinjača
* Dugi Dio
* Đevanje
* Đulići
* Glodi
* Glumina
* Goduš
* Gornja Pilica
* Gornji Lokanj
* Grbavci Donji
* Grbavci Gornji
* Gušteri
* Jardan
* Jasenica
* Jusići
* Kamenica Donja
* Kamenica Gornja
* Kiseljak
* Kitovnice
* Klisa
* Kostijerevo
* Kozluk
* Kraljevići
* Križevići
* Kučić Kula
* Kula Grad
* Liješanj
* Malešići
* Marčići
* Međeđa
* Mehmedići
* Nezuk
* Novo Selo
* Pađine
* Paljevići
* Petkovci
* Potočani
* Rastošnica
* Roćević
* Rožanj
* Sapna
* Skočić
* Snagovo
* Snagovo Donje
* Snagovo Gornje
* Sopotnik
* Šepak Donji
* Šepak Gornji
* Šetići
* Tabanci
* Trnovica
* Tršić
* Ugljari
* Vitinica
* Vrela
* Zaseok
* Zelinje
* Zvornik

plbih.org

DŽEMAT ZVORNIK

HISTORIJAT DŽEMATA

U džemat Zvornik vjerski rad poslije rata je obnovljen 19. aprila 2002. godine. Klanjana je prva džuma u kući Abdulaha Zejnilagića. Džumu je klanjao Mustafa ef. Hadžić. Od 26. aprila je na dužnosti u džematu stalni imam Mustafa ef. Muharemović. Džuma namaz se u ovoj kući klanjala sve do radnog otvaranja džamije Begsuja 06. decembra 2002. godine.

Kamen temeljac za džamiju Begsuja. Džamija Begsuja je izgrađena u najmlađoj mahali u Zvorniku iz osmanskog perioda. Džamija je podignuta prije 1776. godine. Te godine se prvi put spominje u vakufskom defteru. Nije poznat njen vakif, osnivač ili graditelj. Džamija je imala dimenzije 10,50 X 6,50 metara. Debljina zidova je bila 65 cm. Zidovi su od lomljenog kamena a visine zidova je bila 6 metara. Džamija je bila pokrivena četvorovodnim krovom od crijepa. Mihrab je bio ugrađen u zid bez dekora. Mimbera i mahfil su bili od drveta. Mahfil je imao dimenzije po širini 5,20, a po dužini 5,65 cm, zatvoren u staklo i služio je kao učionica za mektebsku nastavu.

Džamija se nalazi na parceli br. 401, površine 224 m2 . S desne strane džamije je bilo nekoliko nedatiranih nišana. Ovi nišani su vraćeni na njihovo mjesto nakon njene obnove. Džamija je porušena 1992. godine, kao i ostale zvorničke džamije. Na njenom mjestu je do 2002. godine bio parking.

Kamen temeljac za obnovu džamije Begsuja je postavljen u petak 23. avgusta 2002. godine. Na svečanosti postavljanja kamena temeljca je bilo pedesetak džematlija povratnika. Dovu je proučio imam Mustafa ef. Muharemović. Građevinski radovi su započeli 03. septembra 2002. godine. Grubi radovi su završeni do ramazanskog bajrama iste godine, kada je bilo radno otvaranje 06. decembra 2002. godine. Od tada je džamija postala funkcionalna za namaze i druge vjerske skupove.

Svečano otvaranje džamije Begsuja. Džamija je svečano otvorena u subotu 17. jula 2004. godine. Na svečanosti su govorili imam džamije Mustafa Muharemović, glavni imam medžlisa Nurija ef. Čikarić, predsjednik SO Zvornik Šaban Redžić, predsjednik Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić, muftija tuzlanski Husejn ef. Kavazović i Muharem ef. Omerdić, izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Program je vodio Islam ef. Mehmedović, a ilahijama i kasidama program propratili imami medžlisa IZ-e Zvornik.

Džamiju je otvorio dječak Elvir Hamzabegović, a njegov otac je uplatio 8.300 konvertibilnih maraka čime je bio podmiren dug prema izvođaču radova.

Danas je džamija opremljena mektebskom učionicom, grijanjem, abdesthanom i gasulhanom sa rashladnim uređajem. Ograđena je lijepom i kvalitetnom ogradom, a u avliji je travnjak sa cvijećem. Obavljaju se dnevni namazi, džuma namaz i ostali vjerski obredi. Redovno funkcioniše mektebska nastava koju pohađa 30 učenika.

GRANICE DŽEMATA

Danas džemat Zvornik obuhvata grad Zvornik, Karakaj i Lipovac. Ovo područje je 1991. godine brojalo preko 5.000 domaćinstava, a danas oko 600 domaćinstava. Sada je u funkciji džamija Begsuja, a porušene džamije 1992. Rijeka i Zamlaz još nisu obnovljene. Na temeljima džamije Zamlaz je podignuta stambena zgrada. Nakon Odluke Doma za ljudska prava o dodjeli novog zemljišta za ovu džamiju dodjeljeno je zemljište na kojem će biti izgrađena džamija u naselju Zamlaz.

U toku je gradnja i džamije u Karakaju. U 2006. godini je nastavljena njena gradnja jer zidovi koji su urađeni u toku 1991. godine nisu porušeni. Ozidan je drugi sprat džamije i izlivena betonska kupola. U toku je gradnja munare i to u završnoj fazi.

TURBE BAJR

Turbe BajrKada je ovo turbe podignuto, ne zna se. Osnovice su mu 7,50 x 5 x 2 m. Zidano je od lomljenog kamena i pokriveno crijepom. Po samom zidu može se pretpostaviti da potječe od Fetha. U gruntovnim knjigama broj parcele je 1810, zgrada ima 46 m 2 i mezarje oko turbeta 850 m 2.

Narodna predaja govori da je sa Sultan Mehmedom Fatihom 1463. godine, došao u Bosnu i jedan šejh i stalno se nastanio u Zvorniku. Stanovao je na Fethiji, u kojoj je tada bilo nekolko kuća opasanih kamenim zidom. Ovaj šejh obavljao je zikr u svojoj kući sa ženom i kćerima. Njihovo strogo vjersko držanje pobudilo je kod naroda osobiti poštovanje, prema njima. Kako su svi (šejh, žena mu i kćer) umrli od neke zarazne bolesti, za jedan dan, narod mi je podigao turbe na Bajru, u kojem su pokopani. Turbe je pregrađeno zidom. U prvoj prostoriji se klanja, obavlja zikr, a u drugoj su tri njihova kabura bez nišana.

Turbe se je u toku rata pretrpjelo veliku štetu. Krov se urušio, a zidovi su bili oštećeni. Islamska zajednica u Zvorniku je u toku jula i avgusta 2003. godine pokrenula akciju obnavljanja ove građevine. Uz skromna novčana sredstva i predan rad na akcijama povratnika u Zvornik turbe je spašeno daljnjeg propadanja. Obnovljeni su zidovi i urađena nova krovna konstrukcija i krov. Mezarje oko turbeta je očišćeno. Turbe se povremeno održava i čisti.

VAKUFSKA IMOVINA

Džemat raspolaže i sa određenom vakufskom imovinom: džamija, gasulhana, dva imamska stana, mezarje. U džematu je obnovljeno i turbe u naselju Bajr.

Nedavno su nasljednici Abdurahmana Povlakića uvakufili građevinska parcela 215 m2 sa porušenom kućom na ime vakufa džamije Begsuja.

IMAMI U DŽEMATU

U džematu je djelovalo dosta imama. U džamiji Begsuja: H. hfz. Mumin ef. Hodžić (Čaklovica), H. Muradif ef. Karaosmanović, Safet ef. Softić, Mustafa ef. Muharemović, Hasan ef. Okanović, Esad ef. Čočić, Mustafa ef. Muharemović (trenutno obavlja dužnost imama).

U džamiji Rijeka: H. hfz. Ahmed ef. Zejnilagić, H. hfz. Nezir ef. Imširović, Husejn ef. Smajić, Jusuf ef. Barčić, Abdulah ef. Hodžić, Mustafa ef. Muharemović.

U džamiji Zamlaz: Sulejman ef. Hulusić, Džemal ef. Sin Selim ef. H. Ismail ef. Selimović, Ahmed ef. Purković, Ekrem ef. Mrahorović i  Ševko ef. Sulejmanović.

U džematu su djelovali poznati alimi: Hasan Kaimija, Hifzija ef. Suljkić u džamiji Namahđah koja je porušena 1977., a u džamiji Rijeka: Husejn ef. Smajić (muftija sarajevski).