Ubijena mladost

Prema podacima dosadašnjih istraživanja, u Bosni i Hercegovini je ubijeno više od 3000 djece, a najviše u Sarajevu i Podrinju. Samo u opkoljenom sarajevu ubijeno je više od 1000 djece.

Takođe, prema podacima iz 61 opstine, prilikom granatiranja i od snajperskih hitaca ranjeno je oko 18.000 najmladjih, a medju njima je preko 1.800 djece koji su ostali trajni invalidi bez mogucnosti normalnog nastavka odrastanja. Doda li se ovome i podatak da je vise od 3.000 djece tokom rata ostalo bez jednog ili oba roditelja, onda se s pravom moze reci da su upravo djeca najvise stradala i najteze podnosila ratne nedace.

Neka sveobuhvatnija istraživanja, koja i dalje nisu konačna, pokazuju sljedeće podatke:

- Oko 420.000 djece je raseljeno tokom rata,

- 16.854 je ubijeno, umrlo ili se vode kao nestali.

- 34.712 djece je ranjeno,

- 1.893 su registrovani kao djeca sa posebnim potrebama, odnosno trajni invalidi

- 3.250 djece u BiH su djeca bez roditeljskog staranja.   Oko 2000 djece u Bosni i Hercegovini nalazi se u hraniteljskim porodicama. U javnim institucijama nalazi se oko 1.270 djece, od kojih se oko 1.130 nalazi u domovima za djecu bez roditeljskog staranja, njih 120 je u institucijama za djecu sa posebnim potrebama, a 20 djece je u domu za delikvente.

Briga o djeci stradalnicima rata

Kolika je stvarna briga države i nadležnih institucija o djeci stradalnicima rata, teško je govoriti jer je jedan broj takve djece rasut po svijetu. Ipak, kao rezultat činjenice da je BiH u okviru Ustava BiH, Aneks I, tačka 12. uključila Konvenciju o pravima djeteta u svoj pravni sistem i time preuzela obavezu da će provoditi sve potrebne aktivnosti u cilju primjene ove Konvencije, nastao je «Akcioni plan za djecu BiH (2002.  2010. godine)» sa ciljem poboljšanja položaja djece u BiH. Institucije čiji je osnovni cilj prava i zaštita djecu su:

Centri za socijalni rad u BiH su ključne institucije koje pružaju usluge socijalne zaštite grač‘ana. Te usluge se uglavnom svode na materijalna davanja, a vrlo rijetko imaju karakter savjetovanja i psihološke pomoći. Usluge psihološke pomoći uglavnom pružaju Centri za mentalno zdravlje ili psihijatrijske klinike. Situaciju usložnjava i loša materijalna opremljenost Centara kao i nedovoljna stručna edukovanost kadra koji radi u Centrima. Većina Centara za socijalni rad nemaju zadovoljavajuću kvalifikacionu strukturu, obzirom na broj stanovnika na teritorijama koje pokrivaju. Finansiranje rada CSR vrši se iz budžeta općina u RS, a u FBiH iz budžeta općina i Kantona. Zbog toga se stopa izdvajanja sredstava za socijalnu zaštitu razlikuje od općine do općine i uglavnom ta sredstva nisu dovoljna za pokriće svih potreba evidentiranih korisnika.

Institucije za djecu bez porodičnog staranja. U Bosni i Hercegovini postoji 16 ovakvih institucija (14 u FBiH sa 991 djetetom i 2 u RS-u sa 140 djece). Istraživanja na terenu pokazuju da se broj djece smještene u institucije iz godine u godinu povećava. Npr. broj djece u institucijama za djecu bez porodičnog staranja se u 2002. godini povećao za 25% u odnosu na 2001. godinu.

Institucije za djecu sa posebnim potrebama. U Bosni i Hercegovini postoje 3 ovakve institucije, u koje je smješteno 118 djece.( 2 u FBiH sa 99 djece i 1 u RS-u sa 19 djece). Također postoji jedna institucija za djecu delikventnog ponašanja u FBiH sa 17 djece.

plbih.org