Brojno stanje
Bosanskohercegovačka dijaspora u Švedskoj, po svom nastanku i strukturi, umnogome se
ne razlikuje od bh. dijaspore u ostalim zapadnoevropskim zemljama. Uglavnom je nastala
manjim dijelom ekonomskom imigracijom sedamdesetih godina prošlog vijeka i
značajnijim dijelom od izbjeglica iz BiH u vrijeme i neposredno poslije ratnog sukoba
1992–1995. godine na prostorima BiH i bivše Jugoslavije.
Prema podacima, kako zvaničnim tako i nezvaničnim iz različitih izvora, u Švedskoj
trenutno živi više od 70.000 građana porijeklom iz BiH. Većina bh. iseljenika je već uzela
švedsko državljanstvo (više od 50.000) što je posliedica zaključivanja bilateralnog
Sporazuma o dvojnom državljanstvu između Kraljevine Švedske i BiH i mogućnosti koje
im pruža sporazum da, osim švedskog zadrže i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Više od
20.000 bh. iseljenika ima odobren stalni boravak u Švedskoj po osnovu različitih razloga
(radni, humanitarni, školovanje itd.) i čeka ispunjenje uslova za prijem u državljanstvo
Švedske.
Prema podacima švedskog Zavoda za migraciju, u periodu od 1992 – 2005. godine azil
Švedske zatražilo je i regulisalo boravišne dozvole po osnovu konvencije za izbjeglice
55.862 osobe iz Bosne i Hercegovine. U istom periodu, na osnovu familijarnih veza i
spajanja porodica boravak je zatražilo i regulisalo još 17.518 građana iz BiH tako da je u
naznačenom periodu ukupno 73.380 lica iz BiH podnijelo zahtjev za izdavanje boravišne
dozvole u Švedskoj34.
Položaj iseljenika iz BiH u Švedskoj je izuzetno povoljan jer je Švedska jedna od vodećih
evropskih zemalja prema ekonomskom standardu i nivou socijalne zaštite i sigurnosti koju
pruža svojim građanima. U socijalno osiguranje uključeno je skoro pedeset različitih
davanja i naknada predviđenih za različite životne situacije. Svi koji žive ili rade u
Švedskoj osigurani su počev od 16. godine starosti, a zadatak Zavoda za socijalno
osiguranje je da se brine da socijalna davanja dođu do građana Švedske onda kad su im i
potrebna.
Većina bh. iseljenika je našla stalni posao, a nezaposleni primaju socijalnu pomoć i imaju
niz mogućnosti pri izboru besplatnih edukacija - školovanja, učenja jezika i drugih vidova
osposobljavanja za integraciju u švedsko društvo.
Svake godine povećava se broj studenata porijeklom iz BiH na švedskim univerzitetima
koji veoma uspješno studiraju ili su već angažovani kao naučni saradnici na univerzitetima,
institutima i drugim državnim institucijama. Značajan broj iseljenika se već afirmisao kao
veoma uspješan poslovni svijet u švedskim kompanijama ili vlastitom biznisu.

Status
Za iseljenike iz BiH u Švedskoj se može reći da imaju u potpunosti riješen status i to
većinom uzimanjem švedskog ili dvojnog državljanstva ili dobijanjem stalne boravišne i
radne dozvole tako da su u znatno povoljnijem položaju u odnosu na bh. iseljenike u
drugim evropskim državama.
U Švedskoj, promjena mjesta boravka nekog migranta sa stalnim boravkom u toj zemlji ne
igra nikakvu ulogu. Migrant sa jednom dobijenim pravom boravka u Švedskoj može kad
god to zaželi i na koliko god dugo hoće preseliti u bilo koju drugu državu Europske unije a
da pri tom nikad ne izgubi svoje jednom stečeno pravo stalnog boravka u Švedskoj. Jedino
ako u nekoj od drugih zemalja zatraži i dobije pravo na stalni boravak u toj državi njegovo
se pravo stalnog boravka u Švedskoj poništava.
Između Vijeća ministara BiH i Vlade Švedske potpisano je više sporazuma razvojne
saradnje, a oni će osigurati implementaciju 30 miiliona eura za različite programe pomoći
kako zajedničkim institucijama BiH tako i povratku u BiH. Sredstva se implementiraju
posredstvom Švedske razvojne agencije (SIDA) te još nekih agencija, i po podacima
švedskog Zavoda za migraciju u periodu 2001-2005 godine u BiH se vratilo 149 građana.
Činjenica je da je Švedska najveći donator BiH, te da kroz razne projekte potpomaže
obnovu i razvoj BiH, kao i povratak u BiH.
Rad na dobrovoljnom povratku i obnovi počeo je kada su se javila prva interesovanja za
povratak. Savez bh. organizacija Švedske je u saradnji sa Zavodom za doseljenike,
Ministarstvom vanjskih poslova Švedske, nevladinim organizacijama SIDA i Luteranskim
savezom Švedske pokrenuo niz projekata, a među prvim je bio "Bosanci pomažu
Bosancima", a zatim i projekat savjetodavne grupe za povratak u Bosnu i Hercegovinu.
Između Kraljevine Švedske i BiH zaključen je bilateralni Sporazum o dvojnom
državljanstvu koji omogućava bh. iseljenicima uzimanje švedskog državljanstva uz pravo
zadržavanja državljanstva Bosne i Hercegovine. Prema podacima kojima raspolaže
Ministarstvo više od 50.000 bh. iseljenika iskoristilo je mogućnosti koje im pruža
Sporazum i uzelo državljanstvo Kraljevine Švedske uz istovremeno zadržavanje
državljanstva Bosne i Hercegovine.

Organizovanost
Najveći broj useljeničkih zajednica u Švedskoj imaju vlastita udruženja i saveze u mjestima
u kojima žive, pa tako i bh useljenici. Takođe postoji više državnih saveza za useljenike.
Upravni organi, lokalni i kantonalni, pomažu osnivanje udruženja dajući im savjete i
podršku kao i materijalnu pomoć za aktivnosti udruženja.
Organizovanjem useljenika Švedska želi ojačati njihovo zajedništvo, raditi na očuvanju
njihove kulture i jezika i pomoći im u integraciji i rješavanju socijalnih pitanja. Većina
useljeničkih zajednica osnovala je svoja udruženja koja organizuju kulturne i druge
aktivnosti za svoju nacionalnu zajednicu.
Iseljenici iz BiH u Švedskoj su veoma dobro organizovani, a jedan od razloga dobre
organizovanosti je i finansijska podrška Švedske vlade koja podstiče udruživanje
useljeničke populacije. Bh. iseljeništvo u Švedskoj, kao i u većini drugih država,
organizovana je najvećim dijelom na etničkoj osnovi. Međutim, osim čisto etničkih postoje
i multietnička udruženja. To su udruženja sa izrazitom bošnjačkom većinom u koja su u
znatno manjem broju zastupljeni predstavnici drugiih bh. naroda. Dio iseljenih Srba i
Hrvata porijeklom iz BiH uključen je u organizacije dijaspore susjednih država Srbije, Crne
Gore i Hrvatske.

Značajnije organizacije i udruženja bh iseljenika u Švedskoj:
• Savez bh. organizacija Švedske (www.bhsavez.org). Savez okuplja više od stotinu
bh. udruženja u Švedskoj sa više od 16.000 članova i predstavlja jednu od najvećih
organizacija bosanskohercegovačke dijaspore u svijetu. Većinu sredstava za
organizaciju i aktivnosti Savez dobija od Integrationsverketa kao i od NBV -
organizacije sa kojom Savez ima ugovor o saradnji tako da može angažovati
profesionalno više osoba za realizaciju programskih zadataka. Savez ostvaruje
zavidnu saradnju i kontakt sa bosanskim kulturnim institucijama, a i organizator je
Savezne smotre kulturnog amaterskog stvaralaštva uz Bosansko-švedski savez žena
i Saveza bh omladine u Švedskoj.
• Bosansko-švedski savez žena ostvaruje veoma uspješnu saradnja sa Savezom bh.
organizacija Švedske u realizaciji različitih projekata. Uspostavljena je dobra
koordinacija u pogledu aktivnosti i zajedničkog učešća kao i adekvatna
administrativna saradnja pri realizaciji projekata.
• Saveza bh. omladine u Švedskoj okuplja mlađu bh. populaciju u Švedskoj i
realizuje niz projekata, a težište je na integraciji u švedsko društvo, pomoći
izbjeglicama koji su dobili dozvolu boravka, ravnopravnosti među članstvom,
obrazovanju, kulturnom stvaralaštvu, informisanju članstva, aktivnostima u
prevazilaženju i smanjenju rasne diskriminacije kao i drugim pitanjima.
• BHUF (Bosniska Ungdomsförbundet) je apolitička i demokratska organizacija koja
ima za cilj afirmaciju i borbu za interese mladih porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
BHUF se kroz svoje aktivnosti bori za njegovanje i očuvanje jezika, tradicije,
kulture, i običaja naroda Bosne i Hercegovine u Švedskoj.
• Osim ovih treba spomenuti i manja udruženja i klubove poput: „Bosanska krajina“ -
Malmö, „Behar“ - Göteborg, „Bosna“ - Borås, „Sarajevo“ - Huskvarna „Rubin“ -
Eslöv, „BiH“ - Norrköping, „Bosna“ - Skövde i „Bosna“ - Skillingaryd, „Ljiljan“ -
Växjö, „BiH“ - Värnamo, „Ljiljan“ - Motala, „Miris“ - Örebro, „BiH“ - Göteborg
„Ljiljan“ - Landskrona, „2000 Gnosjö“ i „Una“ Skövde. Uz napomenu da je u svim
udruženjima programska orijentacija prevashodno usmjerena na njegovanje
folklorne i izvorne muzičke tradicije iz domovine, a kroz razne horske i dramske
sekcije njeguje se i pisana riječ te prenosi na mlađe generacije.
Početkom 2005. godine, u Norčepingu je otvoren Bosanski kulturni centar koji ima
izuzetno značajanu ulogu u okupljanju iseljenika i očuvanju nacionalnog i kulturnog
identiteta bh iseljenika u Švedskoj. Osnovna programska orjentacija Bosanskog kulturnog
centra je usmjerena na dalji razvoj kulturne saradnje između BiH i Švedske pa i šire – BiH
i zemalja Skandinavije. Potrebno je napomenuti da je objekat Bosanskog kulturnog centra
kupljen isključivo sredstvima bh. dijaspore i da je pravni sljedbenik te nekretnine država
Bosna i Hercegovina.
Već osam godina zaredom u Švedskoj se odražava Savezna smotra amaterskog kulturnog
stvaralaštva i Savezno školsko takmičenje iz poznavanja nacionalne grupe predmeta. Na
ovoj manifestaciji se okupi više hiljada učesnika i promatrača tako da se s pravom može
nazvati "Danom BiH u Švedskoj".
Na kraju treba istaći da značajan broj iseljenih bh. građana (Bošnjaka, Srba i Hrvata) iz
raznih razloga nije uopšte uključen u rad postojećih udruženja, bilo etničkih ili
multietničkih, ali kroz ostvarene kontakte sa velikim brojem ovih građana potvrđeno je da
postoji spremnost na saradnju sa državom Bosnom i Hercegovinom i njenim institucijama.

Dopunsko obrazovanje
U okviru bh. iseljeničke zajednice u Švedskoj ima oko 12.000 djece osnovnog i
srednjoškolskog uzrasta. Broj učenika koji pohađaju dopunske škole značajno se smanjio
kao rezultat uvođenja maternjeg jezika za useljeničku djecu u redovne osnovne škole u
Švedskoj i manjeg zanimanja roditelja za dopunsko obrazovanje. Tako, naprimjer 1999.
godine u 50 dopunskih škola/odjeljenja dopunsku nastavu je pohađalo oko 5.000 učenika,
dok je u 2005. godini u 12 odjeljenja bh. dopunske škole pohađalo 465 učenika. Nastava u
dopunskim školama se izvodi prema Pravilniku o radu bh. dopunske škole sa odjeljenima
dopunske nastave za područje Švedske kojeg je izradila Ambasada Bosne i Hercegovine, a
na osnovu važećeg nastavnog plana i programa.
Djeci iseljenika iz BiH koja pohađaju redovne škole u Švedskoj omogućeno je u okviru
redovnog školovanja i učenje maternjeg jezika. Ova obaveza utvrđena je zakonom.
Obrazovanje za useljenike sastoji se iz nastave švedskog kao drugog jezika i nastave
maternjeg jezika za useljeničku djecu u dobi od 6 do 16 godina. Obrazovna orjentacija na
maternjem jeziku nudi se pojedinačno ili grupno. Za učenike koji ne vladaju ili vladaju
oskudno švedskim jezikom postoje pripremna odjeljenja. Nastava maternjeg jezika nudi se
djeci - učenicima kojima je maternji jezik neki drugi jezik, a ne švedski, ako se taj jezik
govori u njihovom domu.

Informisanje
Bosanskohercegovački iseljenici u Švedskoj se informišu putem bosanskohercegovačkih
radio i TV programa koji se prenose putem satelita za Europu, te putem novina, časopisa i
biltena koji izlaze u BiH ili Švedskoj, kao i putem interneta posjećivanjem različitih
portala u BiH i svijetu.
Najznačajniji štampani i elektronski mediji su:
• Glas BiH (www.bhsavez.org/glas/), do sada je izašlo preko stotinu brojeva, a izdaje
ga Savez bh. organizacija Švedske. Namijenjen je informisanju članova Saveza i
ostalih bh. iseljenika u Švedskoj
• Bosanska pošta (www.bosniskpost.no) najčitaniji je list među bh. iseljenicima u
Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i Finskoj, a redovno izlazi više od deset godina
• Bilten Fokus i aktuelna internet stranica koja je otvorena prije četiri godine

Vrlo važan segmet u informisanju bh. iseljenika predstavljaju i lokalne radio stanice na
maternjem jeziku koje djeluju u 12 gradova u Švedskoj, a većina je organizovana pri bh.
udruženjima. Do sada je izdato i više od 20 različitih knjiga eminentnih pisaca, a objavljeno
je izdanje i Švedsko-bosanskog rječnika sa više od 28.500 riječi i fraza koji je pripremljen i
izdat u saradnji sa Zavodom za školstvo u Švedskoj.

plbih.org