Brojno stanje
Prema zadnjem popisu stanovništva provedenom 2000. godine, u Sjedinjenim američkim
državama je registrovano 98.765 osoba koje su se prilikom ulaska u SAD izjasnile kao
državljani Bosne i Hercegovine. Ovaj broj značajno odstupa od procjene stvarne veličine
bosanskohercegovačke populacije koja trenutno živi u SAD iz sljedećih razloga:
- U navedene brojčane pokazatelje uključene su samo osobe koje su rođena izvan
SAD što znači da druga, treća i četvrta generacija ''stare'' bosanskohercegovačke
dijaspore i već druga generacija ''mlade'' dijaspore, koje su rođene u SAD, nisu
uvrštene u navedene podatke.
- Od 1999. do 2003. godine SAD su odobrile 72.500 useljeničkih viza i 49.905 viza
prema drugim osnovama za državljane Bosne i Hercegovine.
- Do 1990. godine u SAD je registrovano 73.300 osoba koje su se prilikom ulaska u
SAD izjasnili kao državljani bivše SFRJ. Ovaj broj potpuno je neovisan od
navedenog i sa sigurnošću se može tvrditi da je u njemu značajan procenat osoba
koje su državljani BiH.
- Od 1989. do 2000. godine u SAD je registrovano 41.500 osoba koje su se prilikom
ulaska u SAD izjasnile kao državljani bivše SFRJ ili bivše SRJ. Izgledno je da je u
ovaj broj uključen određeni procenat osoba koje su i državljani BiH.
Prema informacijama koje je Ambasada Bosne i Hercegovine u SAD prikupila od lokalnih
vlasti, bosanskohercegovačkih udruženja, zajednica, asocijacija, medija i uglednih
pojedinaca u SAD, procjenjuje se da u SAD trenutno boravi između 250.000 i 300.000
državljana BiH. Ako se govori o sveukupnoj populaciji građana koji vode porijeklo iz BiH,
a koji žive u SAD, procjena je da se taj broj kreće između 350.000 i 390.000.
Od ukupnog broja građana bosanskohercegovačkog porijekla u SAD procjenjuje se da su
njih 70 posto Bošnjaci, 20 posto bosanski Srbi i 10 posto bosanski Hrvati. Ne računajući
''staru emigraciju'' iz vremena bivše Jugoslavije o kojoj nema dovoljno podataka, većina
bosanskohercegovačkih građana u SAD stigla je kao izbjeglice tokom ratnih događanja u
BiH devedesetih godina prošlog vijeka ili tokom nekoliko poslijeratnih godina u okviru
posebnih američkih programa, većinom iz drugih evropskih zemalja, a najviše iz Njemačke.
O ''staroj emigraciji'' koja je nastala u toku ili neposredno nakon Drugog svjetskog rata iz
političkih ili ekonomskih razloga, ne postoji dovoljno podataka s obzirom na to da su
podaci vođeni kumulativno za cijelu bivšu Jugoslaviju. Međutim, prema američkom popisu
stanovništva iz 1990. godine, od ''stare emigracije'' kao Srbi se izjasnilo 116.795 osoba, kao
Hrvati 544.270 osoba, a kao Jugosloveni 257.994 osobe.
Najbrojnije bosanskohercegovačke zajednice locirane su u saveznim državama Missouri
(St. Louis) gdje živi oko 60.000 građana bosanskohercegovačkog porijekla, Illinois
(Chicago) oko 50.000, California oko 25.000, Georgia (Atlanta) oko 25.000, Michigan
(Detroit) oko 20.000, Florida (Jacksonville) oko 15.000, Washington (Seattle) oko 15.000,
Arizona (Phoenix) oko 12.000, New York (Utica) oko 12.000 i Iowa (Des Moines) oko
10.000 građana bosanskohercegovačkog porijekla.

Status
Bosanskohercegovački građani u SAD imaju neki od sljedećih statusa:
- useljenički status koji je proistekao iz izbjegličkog ili azilantskog statusa
- boravak na osnovu radne dozvole
- boravak u svojstvu člana porodice
- boravak na osnovu školovanja
- boravak na osnovu službe u međunarodnim organizacijama
Prema procjeni Ambasade BiH u Vašingtonu, do sada je oko 30 posto
bosanskohercegovačkih građana u SAD steklo američko državljanstvo. Uslovi za sticanje
američkog državljanstva su: boravak na teritoriji SAD u trajanju od najmanje pet godina,
ispit iz poznavanja državnog ustrojstva SAD i savezne države na čijoj teritoriji se boravi,
ispit iz poznavanja engleskog jezika, ljekarsko uvjerenje i dokaz o urednom plaćanju
poreza.
SAD traže da se osobe koje dobiju američko državljanstvo odreknu državljanstva matične
zemlje. Međutim, s obzirom na to da se ne traži dokaz o odricanju od državljanstva,
bosanskohercegovački građani u 90 posto slučajeva ne žele da izgube državljanstvo BiH
bez obzira na sticanje američkog dražavljanstva, te zadržavaju i bosanskohercegovački
pasoš.

Organizovanost
Prvi oblici organizovanja bosanskohercegovačkog iseljeništva u SAD bili su potaknuti od
strane vjerskih zajednica. Vjerski objekti i centri postali su sveobuhvatne društvene
institucije koje u sebi uključuju kulturne sadržaje poput škola, biblioteka, folklornih i
sportskih društava. Danas u SAD postoji mnoštvo bosanskohercegovačkih klubova,
kulturnih, folklornih, sportskih, humanitarnih, ženskih i studentskih udruženja širom
zemlje.
Kao i u drugim državama, i u SAD su bosanskohercegovački građani većinom
organizovani na etničkoj osnovi. Hrvati i Srbi su uključeni u organizacije susjednih država,
dok Bošnjaci imaju svoje samostalne organizacije. Interesantno je da dosta organizacija u
SAD radi na lobiranju za nacionalne interese i utjecanje na američku politiku na Balkanu.
Konferencija čelnih predstavnika bosanskohercegovačkih Amerikanaca
Iako su bosanskohercegovački građani u SAD organizovani na etničkoj osnovi, treba
naglasiti da je 3. marta 2006. godine u Čikagu održana Konferencija čelnih predstavnika
bosanskohercegovačkih Amerikanaca o temi budućnost Bosne i Hercegovine. Na
Konferenciji su učestvovali predstavnici najznačajnijih bošnjačkih i hrvatskih organizacija
u SAD: Nacionalna federacija američkih Hrvata, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike,
Savez Hrvata BiH, Bosansko-američki koordinacioni odbor, Udruga američkih Hrvata,
Bošnjačko-američko savjetodavno vijeće, Hrvatska bratska zajednica, Hrvatska katolička
zajednica SAD, Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike itd. Na Konferenciji je
usvojena Deklaracija koja je upućena Vladi SAD, Vijeću za provedbu mira u BiH,
državama i institucijama EU, UN, Vijeću ministara BiH, vladama oba entiteta, te političkim
strankama, vjerskim vođama, kulturnim institucijama, civilnim organizacijama i najširoj
javnosti u BiH. Deklaracija se bavi najvažnijim aktuelnim pitanjima u Bosni i Hercegovini i
poziva na donošenje novog ustavnog rješenja koje bi odražavalo ono što je najbolje u
američkoj demokratskoj tradiciji. U Deklaraciji se, također, pozivaju vlade, ustanove i svi
ljudi dobre volje da pruže podršku naporima za postizanje pravde, mira, sigurnosti i
napretka u Bosni i Hercegovini. Deklaracija poziva i sve druge u BiH, naročito Srbe, da
postanu sudionici u nastojanju da se pomogne da se BiH ustroji kao stabilna, funkcionalna i
istinski demokratska evropska zemlja. Na Konferenciji je osnovana ''Koalicija Hrvata i
Bošnjaka u dijaspori'' koja će raditi na dobrobit ovih dviju zajednica u SAD, kao i
unapređenju odnosa između Bošnjaka i Hrvata u BiH i širom svijeta.

Bošnjačke organizacije
• Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (Congess of North American Bosniaks),
krovna organizacija Bošnjaka u Sjevernoj Americi, osnovana 2002. godine, a
odnedavno radi i na uspostavi Svjetskog kongresa Bošnjaka. Predsjednik Kongresa
je Emir Ramić, sjedište organizacije je u Northbrook, Illinois; web strana:
http://www.bosniak.org; web-magazin: http://www.bosnjaci.net.
• Bosanska investicijska grupa (Bosnian Investment Group), osnovni ciljevi ove
organizacije su ekonomsko i šire povezivanje i institucionalno organizovanje
bosanskohercegovačkih poduzetnika u Sjevernoj Americi i njihovo povezivanje sa
poduzetnicima u BiH.
• Omladinska asocijacija mladih Sjeverne Amerike, bošnjačka omladinska
organizaciija nastala u okviru Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, pokriva SAD i
Kanadu.
• Bošnjačko-američko savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu (Bosniak
American Advisory Council for Bosnia and Herzegovina), zastupa interese
američkih državljana bosanskohercegovačkog porijekla. Predsjednik je prof. dr.
Mirsad Hadžikadić, sjedište organizacije je u Washingtonu, a web strana
http://www.baacbh.org.
• Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike (Bosnian Islamic Community in
USA)

Multietničke/multinacionalne organizacije
• Community of Bosnia, omogućava mladim ljudima koji potiču iz BiH, a koji su se
obrazovali vani, da se ponovo povežu sa domovinom putem volonterskog rada u
BiH. Web strana organizacije je http://www.cobonline.org.
• Američko – bosanskohercegovačka kulturna fondacija (America – Bosnia &
Herzegovina Cultural Foundation) na čelu sa pijanistom Sašom Toperićem. Sjedište
fondacije je u New Yorku sa uredom u Sarajevu. Web strana fondacije je
http://www.america-bosnia.org.
• Američko bosanska asocijacija (American Bosnian Association – ABA) koja se
bavi lobističkim aktivnostima. ABA je organizovala Prve bosanske dane na Capitol
Hillu u periodu od 23-26. oktobra 2005. godine, te Druge bosanske dane na Capitol
Hillu u periodu od 10-12. septembra 2006. godine. Interesantno je da ova
organizacija lobira i poduzima aktivnosti s ciljem oslobađanja Fikreta Abdića.
Predsjednik udruženja je Božidar Darko Šicel dok je sjedište organizacije Mt.
Prospect, IL, a web strana http://www.abausa.org.
• Udruženje građana i prijatelja Bosne i Hercegovine – Južna Kalifornija (Association
of People and Friends of Bosnia and Herzegovina – South California)
• Udruženje bosanskih žena (Bosnian Women's Network), Minnesota
• Bosanskohercegovačko društvo Las Vegasa (Bosnian-American Society of Las
Vegas)
• Bosansko-američka kulturna asocijacija (Bosnian-American Cultural Association –
BACA), Northbrook, Illinois.

Dopunsko obrazovanje
U SAD postoji dopunska nastava na jezicima naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.
Organizovana je većinom u okviru vjerskih zajednica, a nešto i u okviru
bosanskohercegovačkih udruženja. Održavanje nastave finansiraju roditelji učenika,
udruženja, a djelimično se finansira i iz fondova zemlje prijema. Tako je u okviru svih
islamskih centara, uz nastavu iz vjeronauke, organizovana i dopunska nastava iz bosanskog
jezika, istorije i geografije nekoliko puta nedjeljno, a izvodi se prema nastavnom planu i
programu za osnovne škole u Federaciji Bosne i Hercegovine. Hrvatske škole u SAD i
Kanadi su objedinjene i organizovane su pri katoličkim župama. Nastava se odvija na
hrvatskom jeziku prema nastavnim planovima i programima Republike Hrvatske. U skoro
svim srpskim pravoslavnim crkvama u SAD, uz nastavu iz vjeronauke, jednom sedmično
organizovana je i nastava iz srpskog jezika. Pohađaju je učenici srpske nacionalnosti sa
prostora bivše Jugoslavije. Postoje i dvije srpske škole registrovane kao redovne privatne
osnovne škole u Chicagu i Milwaukee-u.
Bosanski, srpski i hrvatski jezik priznati su u SAD kao strani jezici porijekla (heritage
languages) čime je omogućeno otvaranje škola na ovim jezicima.
Značajnije organizacije koje se bave edukacijom i kulturom
- Bosanska biblioteka u Chicagu, vodi je Selena Seferović, prosvjetni radnik i prevodilac.
Biblioteka je mjesto gdje se okuplja intelektualna i kulturna elita, organizuju promocije
knjiga. Biblioteka se nalazi u prostorijama državne biblioteke Conrad Sulzer i u vlasništvu
je grada Chicaga.
- Akademija BiH (Academy of Bosnia and Herzegovina), organizuje kulturne manifestacije
među kojima je najznačajnija ''Bosanskohercegovački filmski festival'' koji se svake godine
održava u New Yorku.

Informisanje
Informisanje bosanskohercegovačkih građana u SAD prilično je dobro, jer svako
bosanskohercegovačko domaćinstvo posjeduje najmanje jedan kompjuter, a u većini
slučajeva i dva, konektovana na ''Hi-Speed'' internet konekciju. To im omogućava
svakodnevno praćenje bosanskohercegovačkih, srpskih i hrvatskih radio i TV informativnih
emisija kao i čitanje dnevnih i sedmičnih novina. Osim informisanja putem interneta, u
nekoliko većih gradova, poput New Yorka, Chicaga i Sent Luisa moguće je kupiti i
sarajevski dnevni list ''Oslobođenje'', nekoliko sedmičnih listova iz BiH, kao i novine iz
susjednih zemalja.
Američki radio programi su, također, način da se članovi bosanskohercegovačke zajednice
informišu putem jednosatnih radio emisija na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku koje
se obično emituju jednom sedmično. Ima i dosta radio stanica lokalnog karaktera koje
emituju program na jezicima naroda u BiH.

Elektronski mediji
TV stanice:
- Nezavisna bosanska televizija Erie
- Bosansko-američka TV New York

Radio stanice:
- BH radio St. Louis
- Radio 770
- Bosanski radio St. Louis
- Radio BiH St. Louis
- Radio Duša Bosne Charlotte
- Radio 387
- Radio Glas BiH
- Bosanski radio program Atlanta
- BH radio Los Angeles
- Radio Glas Bošnjaka Chicago

Web portali:
- http://www.bosniak.org
- http://www.bosnjaci.net
- http://www.soulofbosnia.net
- http://www.baanyc.org
- http://www.bhraja.com
- http://www.nwbih.com

Pisani mediji
- Sabah, jedina sedmična novina koja se distribuira u sve bosanskohercegovačke zajednice
u SAD, a izlazi u tiražu od 15.000 primjeraka. Sabah obiluje informacijama iz Bosne i
Hercegovine kao i informacijama iz Amerike i Kanade.
- Balkan link
- Cross Atlantic
- Peta strana svijeta
- Bošnjačka dijaspora
- Ujedinjena Bosna

plbih.org