Brojno stanje

Savezna Republika Njemačka i dalje je država sa najbrojnijom bosanskohercegovačkom
dijasporom u Evropi. Osim stare dijaspore, SR Njemačka je za vrijeme rata u BiH primila
najveći broj izbjeglica iz BiH. Tako je 1996. godine u ovoj državi bilo oko 350.000 bh.
izbjeglica.23
Struktura bosanskohercegovačke dijaspore u SR Njemačkoj može se posmatrati sa dva
aspekta. Naime, staru dijasporu čine uglavnom iseljenici koji su se u Njemačku doseljavali
nakon Drugog svjetskog rata, prvenstveno iz ekonomskih razloga. Najfrekventniji dolazak
bosanskohercegovačkih iseljenika u SR Njemačku zabilježen je sedamdesetih godina
prošlog vijeka. Staru dijasporu čine najvećim dijelom građevinari, zanatlije i privrednici, od
kojih su neki kasnije osnovali i vlastite firme i uspješno se afirmisali u svojim strukama.
Mlada bosanskohercegovačka dijaspora nastala je početkom rata u BiH. Došavši u SR
Njemačku kao izbjeglice i uglavnom bez znanja njemačkog jezika, većina iseljenika iz BiH
se vrlo brzo i uspješno integrisala u novu sredinu.
Nakon što su vlade Bosne i Hercegovine i SR Njemačke 1996. godine potpisale i
ratifikovale Sporazum o vraćanju i prihvatu izbjeglica, iz Njemačke se u treće zemlje iselilo
više od 40.000 bh. građana.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH dobivenim od diplomatskokonzularnih
predstavništava BiH i nadležnih institucija SR Njemačke, broj građana
porijeklom iz BiH u ovoj državi iznosi 157.187.25 U ovaj broj nisu uključene osobe koje su
se odrekle državljanstva Bosne i Hercegovine i stekle državljanstvo SR Njemačke. Naime,
prema važećim zakonskim propisima u SR Njemačkoj, načelno ne postoji mogućnost
sklapanja bileteralnog sporazuma o dvojnom državljanstvu. Dakle, sticanje državljanstva
SR Njemačke uslovljeno je odricanjem od državljanstva Bosne i Hercegovine. Precizni
podaci o građanima koji su se odrekli državljanstva specificirano po državama ne postoje.
Međutim, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH dobivenim od
Ministarstva civilnih poslova BiH, ukupno 38.354 osobe su se do juna 2006. godine
odrekle bosanskohercegovačkog državljanstva.26 Od ukupnog broja osoba koje su se
odrekle bosanskohercegovačkog državljanstva oko 15 procenata odnosi se na SR Njemačku.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova SR Njemačke (zaključno sa 31. 12.
2004. godine) u SR Njemačkoj živi 155.973 građana porijeklom iz BiH. U ovaj broj nisu
uključene osobe koje su se odrekle bosanskohercegovačkog državljanstva i stekle
državljanstvo SR Njemačke
Jurisdikcijsko područje Generalnog konzulata BiH u Štutgartu obuhvata četiri (4) Savezne
pokrajine (Baden-Wuerttemberg, Hessen, Saarland i Rheinland-Pfalz), a dostavljeni su
podaci od ukupno 57.910 osoba bosanskohercegovačkog porijekla koje borave na ovom
području.27 Također, u periodu od 1998. do 2006. godine putem GK BiH u Štutgartu
podneseno je ukupno 1194 zahtjeva za odricanje od državljanstva BiH, a u cilju prijema
njemačkog državljanstva.
Jurisdikcijsko područje Generalnog konzulata BiH u Minhenu obuhvata tri (3) Savezne
pokrajine (Bavarska, Saksonija i Tiringija), a dostavljeni su podaci od ukupno 34.779 osoba
bosanskohercegovačkog porijekla koje borave na ovom području.

Status

Status građana bosanskohercegovačkog porijekla u SR Njemačkoj u potpunosti je riješen
kroz državljanski odnos, dozvolu trajnog ili ograničenog boravka, azil, radnopravni status
ili neki drugi legalan način. Manji broj građana bosanskohercegovačkog porijekla je
humanitarno zbrinut (logoraši, žene žrtva nasilja i slično).
Visoki komesar Ujedinjenih naroda je 14. maja 1999. godine izložio Aktualni stav
UNHCR-a o onim grupama ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine kojima je i dalje
potrebna međunarodna pomoć. Pri tome se prvenstveno radi o sljedećim osobama:
• Osobe koje potiču iz područja u kojima kao povratnici više ne čine etničku većinu,
takozvani humanitarni slučajevi (bivši zatočenici logora ili zatvora, žrtve ili
svjedoci nasilja uključujući seksualno nasilje, svjedoci koji svjedoče pred
Međunarodnim sudom pravde za bivšu Jugoslaviju, teško traumatizirane osobe i
osobe kojima je potrebna posebna skrb).
• Osobe u mješovitim brakovima ili mješovitog prijekla
• Osobe koje potencijalno ostaju bez domovine
• Pripadnici drugih grupa sa posebnim razlozima (političke i vojne vođe
„Demokratske narodne zajednice“ poznati također kao „bivše pristalice Abdića“,
dezerteri bosanske, srpske armije ili osobe koji su izbjegle služenje bosanske, srpske
armije, pripadnici etničkih manjina u vojnim snagama, Romi).

Uslovi za sticanje državljanstva SR Njemačke
Pitanje dodjele njemačkog državljanstva decentralizirano je i postoje razlike između
pojedinih svazenih pokrajina. Neke od njih kao uslov traže da se prilikom podnošenja
Uslovi su sljedeći:
• 8 godina boravka
• stalno zaposlenje
• da se protiv podnosioca zahtjeva ne vodi sudski spor i da nije krivično gonjen, te da
prihvata njemački ustavni demokratski poredak
• dijete po rođenju stiče njemačko državljanstvo ukoliko je jedan od roditelja
njemački državljanin
• izražavajući želju da postane njemački državljanin, djeca rođena prije 1. jula 1993.
godine čiji je otac Nijemac, a majka strankinja, mogu steći njemačko državljanstvo
• ukoliko maloljetna djeca podnesu zahtjev za prijem u njemačko državljanstvo po
osnovu usvajanja, također mogu steći njemačko državljanstvo
Napomena: Dvojno državljanstvo dodjeljuje se samo u izričitim slučajevima.
Sa SR Njemačkom potpisani su sljedeći sporazumi: Sporazum o socijalnom osiguranju
između SFRJ i Njemačke iz 1969. godine, koji je još u primjeni po pitanjima penzionog
osiguranja između SR Njemačke i BiH, Sporazum između SR Njemačke i SFRJ o izručenju
od 26. 09. 1970. godine, Sporazum između SFRJ i SR Njemačke o izdručenju od 26. 11.
1972. godine, Ugovor između SR Njemačke i SFRJ o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima
od 1. 10. 1970. godine, Sporazum između Vlade SR Njemačke i Vlade BiH o zapošljavanju
radnika bosanskohercegovačkih preduzeća sa sjedištem u BiH radi izvođenja detašmana,
Sporazum između Vlade BiH i SR Njemačke o vraćanju i prihvatu lica od 20. novembra
1996. godine; Ugovor između BiH i SR Njemačke o podsticanju i zaštiti investicija
(Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori 2/03); Sporazum o međunarodnom
cestovnom prijevozu između vlade BiH i Vlade SR Njemačke (Službeni glasnik BiHMeđunarodni
ugovori 2/03); Sporazum između Vlade BiHi Vlade SR Njemačke o
finansijskoj pomoći radi osnivanja preduzeća od strane stručne radne snage koja se vraća u
BiH (Službeni glasnik BiH – međunarodni ugovori 2/03).

Organizovanost
Bosanskohercegovačka dijaspora u SR Njemačkoj je prilično dobro organizovana.. Postoji
mnoštvo kluturnih, sportskih i vjerskih organizacija, klubova i društava širom zemlje.
Međutim, većina ovih udruženja organizovana je na nacionalnoj osnovi. Kao krovna
bosanskohercegovačka organizacija u ovoj zemlji, 11. 12. 2004. godine osnovan je Savez
zajednica, udruženja, organizacija i klubova građana BiH u SR Njemačkoj sa sjedištem u
Dizeldorfu. U istom gradu osnovan je i Biznis klub – BHBC BH Business Club SR
Njemačke. Povezivanje bosanskohercegovačke dijaspore na ekonomskim osnovama i
osnivanje biznis klubova, novi je oblik organiziranja bosanskohercegovačkog iseljeništva.
Cilj osnivanja biznis klubova je povećanje investiranja u BiH kroz lično ulaganje, projekte
zajedničkih ulaganja, te kroz promociju ekonomskih mogućnosti Bosne i Hercegovine i
stvaranja jačeg bosanskohercegovačkog lobija u inozemstvu.
Osim krovne organizacije bosanskohercegovačke dijaspore za SR Njemačku, postoji i
Zajednica bosanskohercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji.
Cilj ove organizacije je ostvarivanje veće multietničnosti – uključenost predstavnika svih
naroda, a posebno mladih u rad organizacije koja je istovremeno i krovna organizacija za
navedene tri savezne pokrajine.
Omladinska i studentska udruženja u Njemačkoj
Na inicijativu bosanskohercegovačke omladine, pretežno studenata, u decembru 2005.
godine osnovano je Udruženje mladih BiH u Minhenu – “Avangarda BiH”
(http://www.avangardabih.de). Cilj ovog udruženja je povezivanje mladih Bosanaca i
Hercegovaca u Minhenu, bez obzira na njihovo lično uvjerenje, religiju, spol ili drugu
pripadnost.
Osim ovog udruženja u SR Njemačkoj su osnovani i sljedeći klubovi:
• Bošnjački studenstki klub, Dizeldorf (http://www.sudenti.de)
• Klub studenata iz BiH, Nirnberg (http://castra.net/ksbih/)
• Udruženje bošnjačkih studenata Berlin (http://www.ikc-berlin.de)
Međutim, veliki broj građana bosanskohercegovačkog porijekla, visoko obrazovanih i
uspješnih u poslovima koje obavljaju, nemaju vremena ili nisu zaiteresovani da se uključe u
rad u udruženjima, ali su veoma zaiteresovani za saradnju sa institucijama ili kolegama u
Bosni i Hercegovini i nastoje doprinijeti razvoju BiH što otvara dodatne mogućnosti
saradnje sa dijasporom. Posebno je značajno napomenuti da se radi o pojedincima iz svih
konstitutivnih naroda u BiH.
Mnogi od njih su izrazili spremnost i ponudili konkretne oblike saradnje sa odgovarajućim
institucijma u Bosni i Hercegovini (naprimjer: uspostavljanje saradnje između univerziteta
u BiH i vani kroz organizovanje naučnih simpozija na fakultetima, stručnih predavanja,
praktičnih vježbi i dodatnog usavršavanja stručnjaka iz BiH na institucijama u inozemstvu,
organizovanje on-line predavanja, itd.).

Bošnjačka udruženja:
- ZBBO“Zajednica bosanskohercegovačkih organizacija Dizeldorf“
Murat Kovač, Mindener Str. 24
40227 Dizeldorf
- Kulturno-sportski Centar BiH
Buddestr. 18
33602 Bielefeld
Fax: 0049 0521 82 778
- Bošnjačka zajednica Bremen
Schiffbauer Weg 4
28 237 Bremen
Tel: 0049 421 616 1300
Fax: 0049 0421 616 1300

Multietnička udruženja
1. Savez zajednica, udruženja, organizacija i klubova građana BiH u SR Njemačkoj,
predsjednik saveza je Mustafa Hajrić, Adresa: HME Metallindustrie GmbH, Carl
Zeiss Strasse 8, 42579 Heiligenhaus, Tel: 020-56585654
2. Humanitarno udruženje građana R BiH Kiel, Zoran Simić, Grosse Ziegelstr. 52,
24148 Kiel, Tel: 0431-727894
3. Verein national und konfessionell multikultureller Familien e.V. Berlin, Veselin
Rebić, Fritz-Reuter-Str. 1, 10827 Berlin, Tel /Fax: (030) 851 76 03, rebic@gmx.de
4. Humanitarno-kulturno-sportska zajednica „Zlatni ljiljani“, Aljević Mustafa,
Briesestr. 33, 12053 Berlin, Tel/Fax: (030) 6860023
5. Jugendkulturverein „Mladost“ (Omladinsko kulturno društvo „Mladost“)
Hackstr. 37, 70 190 Stuttgart, predsjednik: Ahmet Jusić, Tel/fax: 0711 633 594;
0173 822 60 70
6. BH-BUISNESS CLUB, Heilingenhaus
7. Udruženje „Mettmann – Goražde, Mettman

Dopunsko obrazovanje
Organizovanje nastave maternjeg jezika u SR Njemačkoj je u nadležnosti pokrajinskih
vlada. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH,32 broj djece
bosanskohercegovačkog porijekla u SR Njemačkoj iznosi 21.134 (starosna dob do 16
godina). Međutim, broj učenika obuhvaćenih dopunskim obrazovanjem znatno je manji i ne
može se tačno utvrditi zbog toga što neke škole više ne postoje, ali i zbog činjenice da se
podaci o broju učenika kojima raspolaže Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
odnose na različite vremenske periode. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice BiH, u SR Njemačkoj je 2006. godine bilo registrovano svega 1.309 polaznika
dopunske nastave.33
Od 1993. godine kontinuirano radi Bosanska dopunska škola u Berlinu koja je
organizovana na osnovu saglasnosti Ambasade R BiH u SR Njemačkoj od 21. 12. 1993.
godine. Nastavu izvodi stručan nastavni kadar na volonterskoj osnovi. Nastava se izvodila
na 17 različitih lokacija u objektima Senatske uprave za obrazovanje, omladinu i sport
Savezne pokrajine Berlin. U školskoj 2006/2007. godini upisano je 105 učenika. Bosanska
dopunska škola je za izvođenje nastave koristila učionice u njemačkom školama bez
materijalne nadoknade. Školske 2006/2007. godine formirano je ukupno deset odjeljenja, a
nastavu je izvodilo sedam nastavnika.
U julu 2006. godine počela je raditi Mala bosanska škola u Frankfurtu. Škola je radila do
2007. godine. Ovu školu pohađalo je 59 djece školskog uzrasta (od 6 do 15 godina) i dvoje
djece predškolskog uzrasta. Profesionalni nastavni kadar koji je angažovan za rad u Maloj
bosanskoj školi, radio je na volonterskoj osnovi. Rukovodilac projekta je mr. Amira Bieber,
pedagog. Mala Bosanska škola predstavlja integracioni projekat baziran na višejezičnom
obrazovanju djece migranata iz Bosne i Hercegovine. Program ove škole koncipiran je
namjenski kao dopunsko obrazovanje djece i omladine koja odrastaju dvojezično čime
podstiče istovremeno učenje i njemačkog i maternjeg jezika. Nastava se održavala
subotom, a izvodila se prema Nastavnom planu i programu za predmete dopunske nastave u
osnovnoj i srednjoj školi za djecu u inozemstvu. Uz to, dopunska nastava je dopunjena
individualnim radom sa učenicima. Problemi sa kojima se susretala ova škola odnose se u
prvom redu na nepostojanje adekvatnih prostorija za održavanje nastave i nemogućnost
finansiranja rada nastavnog osoblja.
Generalno, učenje maternjeg jezika u SR Njemačkoj je različito od pokrajine do pokrajine.
U nekim saveznim pokrajinama postoji integrirana nastava, pri čemu je učenje maternjeg
jezika obezbijeđeno za svu djecu migranata u okviru redovnih škola, u nekim gradovima
dopunsku nastavu organizuju bosanskohercegovačka udruženja, a u nekim pokrajinama se
upošte ne organizuje dopunska nastava.

Informisanje
Putem radija “Radio Deutsche Welle” bosanskohercegovačka dijaspora u SR Njemačkoj
svakodnevno je informisana o aktuelnostima u BiH, SR Njemačkoj i svijetu. Nadalje,
građani bosanskohercegovačkog porijekla u SR Njemačkoj imaju mogućnost praćenja
satelitskog programa BHTV, NTV Hayat, TV Delta Berlin, kao i satelitskog programa
susjednih država. Krajem augusta 2006. godine počelo je emitovanje radio emisije „Radio
bosanski talasi“ iz studija RDL Freiburg. U ovoj jednosatnoj emisiji na bosanskom,
hrvatskom i srpskom jeziku mogu se poslušati najnovije vijesti iz BiH i bosanske dijaspore
svake nedjelje (http://www.rdl.de/stream.html). Dnevni listovi inozemnog izdanja dostupni
su bosanskohercegovačkoj dijaspori u SR Njemačkoj.
Postoji i nekoliko web portala koji građanima bosanskohercegovačkog porijekla u
Njemačkoj pružaju dnevne informacije iz zemlje i svijeta (npr. http://www2.dw-world.de/bosnian; http://www.bosanskividici.com), te zabavni info portal Hrvata u domovini i
dijaspori (http://www.hercegovina24.de). S obzirom na brzinu i efikasnost digitalnog
informisanja te opremljenost domaćinstava savremenim sredstvima komuniciranja, većina
građana bosanskohercegovačkog porijekla u SR Njemačkoj, kao i u drugim državama
svijeta, prati i informiše se i putem ostalih web portala u BiH i svijetu.

plbih.org