Logori smrti

Osnivanje, uređenje logora od strane Srba i Hrvata na području Bosne i Hercegovine, vršeno je planirano i sa jasnim ciljem - genocid i progon većinskog Bošnjačkog stanovništva.

U Bosni i Hercegovini do sada je registrirano 654 mjesta zatočenja-zatvora i logora, među kojima su naročito poznati, kako po brutalnosti tako i po zlodjelima: Manjača, Omarska, Trnopolje, Luka Brčko, Batkovići, Dretelj, Heliodrom, Gabela, Drmeljevo, KPD Foča, Sušica-Vlasenica, Kula-Sarajevo, Žepče... Kao mjesta zatočenja služili su sve vrste objekata; zatvori, škole, tvorničke hale, sportske dvorane, stadioni, privatni stambeni objekti, objekti poljoprivrdene namjene, vojni i vjerski objekti...

Agresori u Bosni i Hercegovini formirali su brojna mučilišta za Bošnjake.
Pouzdano se zna da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. - 1995. godine najsurovija zlostavljanja u koncentracionim logorima i zatvorima preko 200.000 bošnjačkih civila, a preko 30.000 logoraša je ubijeno. Posebno zlostavljanje u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i to seksualno, preživjele su žene.
Prema saznanjima međunarodnih organizacija, torturu silovanja u logorima preživjelo je oko 25 000 žena, pretežno Bošnjakinja. Danas se, kao posljedica svih vrsta zlostavljanja, pojavljuje masovna invalidiziranost  fizička i psihička, i to kod svih kategorija logoraša, gledano starosno i spolno.

plbih.org