Intervju sa Lejlom Mamut koordinatoricom svih projekata u Istraživačkom dokumentacionom centru u Sarajevu .
Istraživačko dokumentacioni centar nastao je aprila 2004. godine kao pokušaj da se nastavi decenijska tradicija koju smo sticali u okviru Komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima koju je formiralo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine svojom odlukom od 28. aprila 1992. godine. IDC kao nezavisna, neprofitna, nevladina i nepristrasna institucija ima zadatak da istražuje i sakuplja dokumente, činjenice i informacije o genocidu, ratnim zločinima i svim oblicima kršenja ljudskih prava, bez obzira kojoj etničkoj, socijalnoj, religijskoj, rasnoj skupini žrtve pripadaju.
PLBIH.ORG: Prije svega želimo da se zahvalimo što ste pristali na ovaj razgovor za plbih.org. Možete li ukratko objasniti kako je došlo do formiranja IDC-a? Način na koji skupljate podatke, ko financira cijeli projekat i koji je profil osoba zaposlenih u samom Istražnom centru?
Odgovor: Istraživačko dokumentacioni centar je nedavno proslavio petu godišnjicu svog osnivanja, tačnije formiran je 19. aprila 2004. godine, kao nastavak dugogodišnje tradicije Komisije za ratne zločine, koje je osnovalo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine 28. aprila 1992. godine. IDC je nevladina, profesionalna i nepristrana istraživački orijentisana organizacija za prikupljanje činjenica, dokumentovanje ratnih zločina, povreda ljudskih prava.
Izvori iz kojih prikupljamo informacije i dokumentaciju su brojni, To su državne institucije, nevladinih organizacija, političke partije, religijske zajednice, pojedinaci, itd. dok se kao tipovi dokumenata pojavljuju izjave, svjedočanstva, knjige, fotografije, novinski članaci, itd. Implementaciju aktivnosti ne bi mogli zamisliti bez pomoći naših partnera, ambasada Norveške, Švedske SIDA-e, Švicarske, Velike Britanije, OPA-a, Charles Stewart Mott Foundation.
Uposlenici su predani svom glavnom cilju, traganju za istinom radi osiguranja istine i moralne satisfakcije za žrtve, čime želimo da sačuvamo sjećanje na žrtve proteklog rata te da ne dozvolimo da prošlost bude zaboravljena. IDC je na početku okupljao samo nekoliko, veoma požrtvovanih entuzijazista, iskusnih ljudi, a u relativno kratkom periodu se razvio u priznatu organizaciju sa četiri kancelarije, preko 20 stalno zaposlenih među kojima su istraživači, magistri društvenih nauka, brojni volonteri kao i studenti na međunarodnim studentskim razmjenama.
PLBIH.ORG: Kakava ja vaša saradnja sa ostalim institucijama koji se bave traženjem nestalih, ili prikupljanjem podataka o ratnim žrtvama sa prostora bivše Jugoslavije? Postoji li neki vid saradnje sa njima?
Ta saradnja je prirodan slijed događaja uslijed naših napora da se povežemo sa sličnim organizacijama koje se na različite načine bave suočavanju sa prošlošću te i traganjem za istinom na prostoru bivše Jugoslavije. Na regionalnom nivou imamo potpisan protokol o partnerskom odnosu i saradnji sa Fondom za humanitarno pravo iz Beograda i Documentom iz Zagreba i kao rezultat toga brojne aktivnosti, posebno po pitanju procesuiranja ratnih zločina i razvoja baze podataka te traganja za istinom, preduzimamo u dogovoru. Također, određen nivo saradnje je ostvaren i sa drugim organizacijama među kojima bi istakli ICMP, Institut za nestale BiH, OSCE te brojnim organizacijama koje se kroz različite aktivnosti bave pitanjima tranzicijske pravde te suočavanjem sa prošlošću, žene ženama, Inicijativa mladih za ljudska prava, Helsinški odbor RS itd.
PLBIH.ORG: Kakav je odnos sa Međunarodnim Krivičnim Tribunalom u Hagu, kao i sa domaćim sudstvom i tužilaštvom u Bosni i Hercegovini?
Naša baza podataka je jedna od najvećih u civilnom sektoru u BiH, te sadrži milione stranica različitih dokumenata, audio i video materijala te izjava preživjelih i očevidaca pojedinih događaja. Dokumentacija je na raspolaganju MKSJ u Haagu, domaćim tužiocima i sudovima te djelimično i vladinim i nevladinim organizacijama, naučno istraživačkim institucijama i medijima.
Naša suradnja sa pravosudnim institucijama u BiH i Haagu je zadovoljavajuća. Određen broj optužnica je podignut upravo zahvaljujući ustupljenoj dokumentaciji IDC-a te je velik broj svjedoka također 'lociran' preko dokumentacije koju posjedujemo. Od pravosudnih institucija bismo izdvojili Tužilaštvo BiH s kojima ima svakodnevnu saradnju, Tužilaštvo Brčko Distrikta, itd. Tokom proteklih godina sarađivali smo sa MKSJ tako što je Predsjednik IDC-a, u nekoliko predmeta pred MKSJ svjedočio u svojstvu stručnog svjedoka. (predmet 'Lukić', 'Krajišnik', 'Vasiljević', 'Stanišić' itd.) dok se pred Sudom BiH g-din.Tokača pojavljivao kao stručni svjedok u predmetu 'Predrag Kujundžić'. Otvorena suradnja sa tužilaštvima je dio IDC-ovih nastojanja da se postigne pravda za žrtve kroz poštena suđenja i da okončamo nekažnjivost kroz vjerodostojnu dokumentaciju.
PLBIH.ORG.: Poznato je da ste rezultate vašeg rada prezentirali u mnogim bh. gradovim. Kako su oni prihvaćeni u svim tim sredinama?
Istina je da smo rezultate do kojih smo došli tokom naših istraživanja predstavili u lokalnim sredinama širom BiH, što je i normalno, jer su to rezultati koji pripadaju građanima ove zemlje. Želimo naglasiti da niko nema pravo držati bilo kakav monopol nad istinom te njome manipulisati u bilo koje svrhe. Podatke koje smo godinama prikupljali u lokalnim sredinama IDC je predstavio u tim istim sredinama sa ciljem da svoj rad otvorimo za komentare i kritike, kako bismo otvorili bolni ali neizbježni proces suočavanja s prošlošću. Nama je potreban dijalog o prošlosti, dijalog zasnovan na činjenicama a ne manipulacijama i mitovima. Mi smo svjesni da je to proces, težak i mukotrpan zadatak i da zahtjeva dugogodišnji trud i predanost, jer građani u BiH, čak i 15 godina nakon rata, nisu spremni da prihvate istinu o mnogim stvarima. Za ne povjerovati je koliko su ljudi spremni na negiranje, te koliko malo znaju o stvarima koje su se dešavale u njihovoj neposrednoj blizini. Brojne lokalne zajednice su prepoznale potrebu da se o ovim stvarima govori u njihovoj sredini, te je IDC u proteklom periodu primio pozive za prezentacije rezultata 'Ljudskih gubitaka 91-95' širom BiH, sa ciljem otvaranja dijaloga na ovu osjetljivu temu, temu ubijenih i nestalih.
PLBIH.ORG: Jeste li nailazili na neke prepreke u vašem dosadašnjem radu. Da li je svjedoku ili očevidcu nekog događaja teško iznijeti i opisati taj događaj, na koji način se približavate takvim žrtvama?
Do sada nismo nailazili na neke veće poteškoće, a ukoliko i naiđemo to uspjevamo riješiti određenim savjetima, dodatnim zalaganjima, itd. Naš se rad sastoji i od pripremne faze, tako da moramo biti spremni na sve. Ljudska priča je osjetljiva, postoje teške situacije, tipa izjava, ali to je za očekivati, jer takve rane nikada u potpunosti ne zacijele.
PLBIH.ORG: U nekoliko navrata smo mogli pročitati izjave koje su bile prilično kritične prema vašem radu. Vaše mišljenje o tome?
Mi smo posvećeni svome radu i nemamo vremena odgovarati na neutemeljene kritike koje dolaze iz političko-nacionalističkih krugova koji pokušavaju imati monopol nad prošlošću i manipulišući brojem stradalih i nestalih u proteklom ratu pokušavaju održati atmosferu straha i nepovjerenja čak i danas, skoro 15 godina nakon rata. Sve one koji kritikuju rad IDC-a, pozivamo da, u interesu istine, iznesu kritike zasnovane na faktima i argumentima a ne procjenama i pretpostavkama, te time doprinesu saznavanju istine o proteklom ratu. Sve dobronamjerne i utemeljene kritike su svakako dobrodošle, jer je ovo proces u kojem nema posmatrača i svi moraju dati svoj aktivan doprinos kako bi se osigurala izvjesnija budućnost, budućnost oslobođena jarma prošlosti..
PLBIH.ORG: Možete li prognozirati kada će biti završen cjelokupni projekat sakupljanja podataka o žrtvama genocida?
Bojimo se da se ne može govoriti o određenom datumu kada će proces sakupljanja podataka o ubijenim i nestalim građanima BiH biti završen, jer tačan broj vjerovatno nikad nećemo saznati. I danas, 60 godina nakon II svjetskog rata, saznaju se mnoge stvari, otvaraju se grobnice, otkrivaju mjesta stradanja itd. Ono što možemo jeste, da nastavimo sa aktivnostima na traganju za istinom, te da se približimo istini što je više moguće, čime želimo da prekinemo sa manipulacijama i 'igrama' brojeva koje traju od kraja rata do danas. Time želimo da sačuvamo dignitet i sjećanje na stradale građane BiH.
PLBIH.ORG: Imate li neku poruku za žrtve, svjedoke nekog događaja, kako i gdje vam se mogu obratiti?
U nevjerici i osjećaju izgubljene pravde, naše mjesto zauzima vjeru u nadu i bolje sutra. Pomoći, prikupiti, istražiti to je ono u čemu svi moramo razmišljati i otvoriti mogućnosti da nadolazeće generacije razviju svijest o sudbinskoj određenosti tadašnjeg prostora. Ovo je proces koji je težak i bolan, ali proces koji moraju proći sva post konfliktna društva kako bi se obračunali sa naslijeđem tragične prošlosti, te izbjegli da se slične stvari ponove u budućnosti. Otvoreni smo za sve vaše komentare, kritike kao i provjere podataka o vašim najmilijim ukoliko sumnjate u njihovu tačnost. Svi oni koji nas žele kontaktirati mogu nam se obratiti putem mail-a centar@idc.org.ba ili lično u ulici Kupreška 17.
Izvor: web portal plbih.org - Patriotska liga BiH
Sunday, 11. March U gostima kod Zlaje
Da sam Boris Dežulović, a hvala Bogu pa nisam, zasigurno bi me u dva iza ponoći nazvao Koža da mi ispriča vic. Ima on taj običaj da zove u gluho doba, i tako pripit priča viceve o Dodiku i Lagumdžiji.
Thursday, 12. January U VLASENICI POČELO SUĐENJE AVDI HUSEINOVIĆU
Zbog objavljene kolumne na Bošnjaci.Net podrinjski krvolok Rajko Dukić iz Genocidne tvorevine sudski proganja velikog bosanskog patriotu
Sunday, 17. July Priznanje Ministarstva odbrane Holandije: Holandski vojnici u masovnu grobnicu ukopali pet osoba!?
Ministarstvo odbrane Holandije preksinoć je saopćenjem za javnost priznalo da se na osnovu istrage koju je provelo „može zaključiti“ da na lokaciji bivše baze UNa u Potočarima, u kojoj je služio bataljon holandske vojske, postoji...






