Brojno stanje
Do 1992. godine u Holandiji je živjelo oko 5.000 građana sa područja bivše Jugoslavije od čega 1.500 porijeklom iz BiH. Bili su to većinom radnici. Prva generacija došla je sedamdesetih godina prošlog vijeka kada su talasi ekonomske emigracije sa Balkana zapljusnuli Zapadnu Evropu. Karakteristika te prve generacije gostujućih radnika, koji su zapošljavani u baznim privrednim granama, bila je veoma niska kvalifikaciona struktura i privremeni boravak u Holandiji.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, u Holandiji je 1998. godine živjelo oko 30.000 iseljenika s područja Bosne i Hercegovine. Od ovog broja je nešto više od 25.000 izbjeglica, a ostalo su raniji useljenici ''gastarbajteri'' i oni koji su u međuvremenu rođeni i ostali u ovoj zemlji.
Statistički podaci govore da, prema etničkom sastavu iseljenika iz Bosne i Hercegovine u Holandiji najviše ima Bošnjaka (56,5 posto), Hrvata (18,4 posto), Srba (6,6 posto), ostalih (11,5 posto%), te tzv. mješovitih (6,8 posto).
U periodu 1992 - 1995. godine i neposredno po završetku rata, u Holandiju je došlo više od 25.000 izbjeglica sa prostora BiH. Dolazak bh. građana u Holandiju još traje, iako je holandska vlada donijela novi zakon o strancima koji je mnogo restriktivniji i nepovoljniji za useljavanje u ovu zemlju.. Novi useljenici iz BiH svoj boravišni status u Holandiji uglavnom rješavaju zahtjevima za spajanje porodice ili traženjem azila. Relativno je mali broj bh. građana koji još traže trajna rješenja, što znači da je većina riješila svoj status na osnovu prijema holandskog državljanstva ili dobivanjem dozvole trajnog boravka po
osnovu radno-pravnog statusa, školovanja, azila ili na drugi legalan način. Dobar dio onih koji nisu mogli trajno riješiti status u Holandiji emigrirao je u treće zemlje, prije svega prekookeanske - Australiju, Ameriku i Kanadu.
Manji dio bh. građana iz Holandije se vratio u BiH, a riječ je većinom o starijim osobama.
Oni su iskoristili povoljnosti Zakona o reemigraciji kojim holandska vlada garantuje doživotnu penziju građanima starijim od 65 godina života bez obzira da li su radili u Holandiji.

Status
Holandija i dalje važi za jednu od najliberalnijih zemalja u Evropi kada se radi o uslovima za dobijanje državljanstva. Zakon o državljanstvu strancima dozvoljava da na vrlo jednostavan način "postanu" Holanđani. Treba da ispune nekoliko uslova: podnosilac zahtjeva mora biti stariji od 18 godina i da u posljednje četiri godine nije imao kaznu zatvora ili veći novčani prekršaj, da dovoljno vlada holandskim jezikom, da ima boravišnu dozvolu na neodređeno vrijeme i pet godina neprekidno živi u Holandiji ili tri godine na osnovu partnerstva, braka i sl. Između 1992. i 1997. godine podnosioci zahtjeva za sticanje holandskog državljanstva su mogli zadržati vlastito državljanstvo, tako da je to rezultiralo drastičnim povećanjem broja zahtjeva za naturalizaciju među kojima i velikog broja bh. izbjeglica. Holandski biro za statistiku iskazuje zbirne podatke koji se odnose na građane sa prostora bivše Jugoslavije, tako da nije moguće doći do podatka o broju bh. iseljenika koji su u proteklom periodu uzeli holandsko državljanstvo. Prema njihovim podacima, samo u 1997. godini 6.600 osoba sa prostora bivše Jugoslavije zatražilo je holandsko državljanstvo. Izmjene zakona, koje su nakon toga uslijedile, usporile su ovaj proces i
mnoge odvratile od prihvatanja holandskog državljanstva, jer je uslovljeno, osim u pojedinim slučajevima, obaveznim odricanjem od matičnog državljanstva.
Do 1998. godine od oko 25.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, oko 18.000  dobilo je Astatus, odnosno neograničeno pravo boravka u Holandiji. Ostali su imali ili F-status ili negativ. Sa F-statusom moglo se boraviti maksimalno sa jednogodišnjim produženjima do tri godine, tako da se izvjestan broj ljudi s negativom ili nesigurnim F-statusom vratio u BiH, dok je dobar dio otišao u treće zemlje, prije svega u Australiju, Ameriku i Kanadu.

Organizovanost
U Holandiji je organizovano niz udruženja koja okupljaju iseljenike iz BiH, a najznačajnija su:
• Platforma zajednice udruženja i građana Bosne i Hercegovine u Holandiji, krovna organizacija koja okuplja oko 25 bosanskohercegovačkih udruženja i veći broj istaknutih kulturnih, naučnih i javnih bh. ličnosti koje žive i rade u Holandiji. Na realizaciji različitih projekata, prema potrebi, angažuju se pojedinci iz redova afirmisanih bh. građana iz različitih oblasti naučnog i društvenog života. Sjedište ove organizacije je u Gaudi.
• Naučno akademski umjetnički klub u Holandiji (NAUK), osnovan početkom 2007. godine na inicijativu Platforme BiH, djeluje u okviru Platforme i okuplja istaknute ličnosti iz različitih naučnih i kulturnih oblasti bh. porijekla koje žive i rade u Holandiji sa ciljem uspostavljanja stalne saradnje sa univerzitetima i fakultetima u BiH, kao i naučno istraživačkim institucijama u BiH.
• Mladi BiH - krovna organizacija mladih Bosne i Hercegovine u Holandiji, postala je nosilac ili učesnik većeg broja značajnih manifestacija, projekata, umjetničkih,
književnih i informativnih večeri. Sjedište je u Gaudi.
• Biznis klub bh. iseljenika (BHBC NL) okuplja preduzetnike i poslovne ljude koji
žive u Holandiji. Cilj formiranja je uzajamna podrška i udruživanje poslovnih ljudi
različitih profila i zajednički nastup na holandskom i bosanskohercegovačkom
tržištu. Sjedište kluba je u Rijswijku.
• Udruženje Bošnjaka Holandije sa sjedištem u Assenu
• Islamska zajednica Bošnjaka (IZBN) u koju je uključeno sedam džemata na
teritoriji Holandije. Sjedište zajednice je u Rotterdamu.
• Islamski kulturni centar ''Bošnjak'' sa sjedištem u Amhemu
• Udruženje građana Bosna sa sjedištem u Eidhovenu
• Bosnian Professional Network (BPN). Sjedište ove organizacije je u Den Hagu
I u Holandiji veliki broj iseljenika iz BiH nije angažovan u klubovima i udruženjima, a veći broj Srba i Hrvata iz BiH uključen je u organizacije i udruženje koja su registrovana u okviru saveza iseljenika Hrvatske i Srbije.
Kulturna manifestacija - Mjesec dana bosanskohercegovačke kulture u Holandiji ili Dani bh. kulture - organizuju se u Almereu i Amsterdamu i može se reći da se radi o izuzetno značajnoj kulturnoj manifestaciji koja sigurno doprinosi ukupnoj afirmaciji bh. zajednice u ovoj zemlji.

Dopunsko obrazovanje
Preciznih podataka o broju djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta bh. iseljenika u Holandiji nema. Ambasada Bosne i Hercegovine u Hagu procjenjuje da ih ima blizu 10.000. Dopunska nastava organizovana je u pet škola u Amsterdamu, Ajndhovenu, Gaudi, Roterdamu i Arnhemu. Nastavu pohađa veoma mali broj polaznika u odnosu na ukupan broj djece školskog uzrasta, te se vode posebne aktivnosti da se obuhvat djece koja pohađaju dopunsku nastavu poveća. U ovim aktivnostima angažovana su bh. udruženja i
organizacije u Holandiji i ambasada BiH u Hagu tako da zajednički rade na animiranju roditelja i djece kako bi broj polaznika dopunskih škola bio povećan.
Jedan dio Srba i Hrvata iz BiH svoju djecu šalju u dopunske škole koje su najčešce organizovane pri srpskim ili hrvatskim klubovima, a rade prema nastavnim planovima i programima Srbije, odnosno Hrvatske.

Informisanje
U Holandiji ne postoji zajedničko glasilo za iseljenike iz Bosne i Hercegovine. Nekoliko bh.organizacija i udruženja izdaje svoje novine koje su lokalnog karaktera i u formi biltena.
Radio u Amsterdamu jedan sat sedmično emituje program na bosanskom jeziku.
Može se reći da su bh. iseljenici u Holandiji veoma dobro informisani o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, jer imaju mogućnost da redovno prate i čitaju bosanskohercegovačku štampu, prate satelitski TV program, poput BHT1 i drugih TV centara iz regiona, a putem interneta su im dostupni svi elektronski i štampani mediji kao i mnogobrojni web portali i internet stranice.

plbih.org