GEOGRAFSKI PODATCI

Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od stupanja na snagu Općeg sporazuma o miru "Bosna i Hercegovina", nastavila je svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom Ustavom Bosne i Hercegovine i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih demokratskih izbora. Sastoji se od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Distrikta Brčko.

Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

Službeni jezici su Bosanski, Hrvatski i Srpski.

Zvanična valuta : Konvertibilna marka (KM), (1KM = 0,51129 EUR)

Prema svom geografskom položaju Bosna i Hercegovina se nalazi na granici dva velika klimatska pojasa na zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva i prostire se na površini od 51.209,2 km² od čega kopno obuhvata 51.197 km2   a more 12,2 km² . Klima je pretežno kontinentalna, na jugu mediteranska.

GEOGRAFSKE KOORDINATE KRAJNJIH TAČAKA BiH

Zračna udaljenost po geografskoj širini i dužini iznosi: sjever-jug 2^o 43^, 30^,,  odnosno 314 km, a istok-zapad 3^o 53^, 41^,,  odnosno 309 km.

DUŽINA GRANICA BiH, u km

Najviši planinski vrh u Bosni i Hercegovini je Maglić, čija nadmorska visina iznosi 2386 metara i nalazi se na teritoriji općine Foča.

Najduža rijeka je Drina 346 km, a najveće jezero Buško sa površinom od 55,8 km2  , a nalazi se na nadmorskoj visini od 716,6 m, sa najvećom dubinom od 17,3 m.

Granica Bosne je duga 1 538 kilometara, od kojih su 932 km sa Hrvatskom (61%), 357 uz Srbiju i 249 uz Crnu Goru.
Bosna lezi na Balkanu i u centralnom dijelu X-Jugoslavije. Historija o Bosni kao drzavi/republici ide unazad hiljadu godina, i bosanska sudbina je da lezi na tacki krizanja Istoka i Zapada, sto se odrazava i u bosanskoj kulturi. Ime "Bosna i Hercegovina" je kao sto vidite podjeljena u dva dijela, ali vrlo cesto koristimo samo "Bosna", kao neku skracenicu za citavu drzavu. Bosna se razlikuje od Hercegovine historijski kao i geografski. Bosna je sjeverni dio, i tu teku rijeke ka sijeveru, u rijeku Savu, da bih dalje nastavile put kroz Dunav u Crno More.
Hercegovina je juzni dio, gdje se rijeka Neretva slijeva u Jadransko more.
Bosna ima brda i planine prekrivene sumom, plodne livade, pasna polja i ravnice, dok Hercegovina je puna kamenja i prilicno je neplodna.
Bosnia i Hercegovina je tipicna planinska zemlja, sa puno vrhova koji sezu preko 2000 m, gdje je Maglic najvisociji sa visinom od 2395 m. Ima puno dolina, kanjona i neki dijelo vi su prave prirodne ljepote.

PRIRODA
Razliciti dijelovi BiH imaju i velike razlike u klimi, temperaturi, vegetaciji itd.
Najplodniji dio je ravnica na sijeveru (Posavina) do rijeke Save. Centralna planinska podrucja daju dobru pasu za ovce itd., dok planine prema Jadranskom moru vecinom su siromasne zelenilom.
U centralnom dijelu BiH se nalaze velike sume (svih vrsti), i klima daje mogucnost naseljavanja na velikim visinama (planinama), preko 1000 m. U planinama prekrivenim sumom moze se naci veliki broj divlji zivotilja, kao npr. medvjed, divlja macka, vuk, divlja svinja itd.


Najvisocije planine (vise od 2000 m):
Maglic 2386m, Volujak 2336m, Cvrsnica 2222m, Vranica 2110m, Prenj 2103m, Treskavica 2086m, Vran 2084m, Bjelasnica 2066m, Lelija 2032m, Zelengora 2014m, Cincar 2005m

Pecine duze od 2500 m, 1986: Vjetrenica, Trebinje, 7503 m

Rijeke i gradovi kroz koje rijeke proticu u Bosni:
*Bosna 271 km: Ilidza, Ilijas, Visoko, Kakanj, Zenica, Zepce, Zavidovici, Maglaj, Doboj, Modrica, Bosanski Samac;
*Cehotina 91 km: Foca,
*Drina 346 km:
*Foca, Gorazde, Visegrad, Bratunac, Zvornik
*Drinjaca 78 km: Kladanj, Sekovici
*Gomjenica 53 km, ...;
*Janja 53 km: Janja
*Korana 134 km: Velika Kladusa;
*Krivaja 65 km: Han Pijesak, Olovo, Zavidovici
*Lim 220 km: Rudo
*Neretva 218 km: Ulog, Konjic, Jablanica, Mostar, Capljina
*Praca 57 km: Praca
*Sana 140 km: Kljuc, Sanski Most, Prijedor, Bosanski Novi
*Sava 945 km: Bosanska Gradiska, Srbac, Bosanski Brod, Bosanski Samac, Orasje, Brcko
*Spreca 112 km: Kalesija, Zivinice, Lukavac, Gracanica, Doboj
*Tara 150 km, ...
*Tolisa 56 km, ...
*Trebisnjica 96 km: Trebinje, Ravno
*Una 214 km: Kulen Vakuf, Bihac, Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, Bosanski Novi, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica;
*Unac 58 km: Drvar
*Ukrina: 53 km: Derventa
*Usora 77 km: Teslic
*Vrbanja 70 km: Kotor Varos, Celinac, Banja Luka
*Vrbas 240 km: Gornji Vakuf, Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Vinac, Jajce, Banja Luka, Laktasi
Druge rijeke:
Japra, Glinica, Vrbaska, Jablanica, Lubina, Jurkovica, Povelic, Vijaka, Tinja, Dasnica, Brka, Lukavac, Bilja, Sanica, Turjanica, Josavka, Ilova, Radnja, Jala, Zeleni Jadar, Studeni Jadar, Jadar, Zepa, Biostica, Stupcanica, Tisca, Oskova, Litva, Gostelja, Ribnica, Trstivnica, Stavnja, Misoca, Ljubina, Lasva, Bila, Ugar, Kiseljacka rijeka, Fojnicka rijeka, Pliva, Janj, Plovuca, Opacica, Suica, Rama, Neretvica, Lepenica, Vihrica, Zujevina, Miljacka, Mokranjska Miljacka, Zeljeznica, Dobrinja, Tilava, Rakitnica, Papraca, Rzav, Kolina, Sutjeska, Bistrica, Hrcavka, Radonja, Janjina, Uvac, Ricina, Ugrovaca, Tihaljina, Trebizat, Listica, Matica, Drezanka, Doljanka, Bregava, Radimlja, Buna, Zalomka i Musnica.

Jezera, Prirodna i vjestacka:
Bilecko jezero 33 km2, 104 m dubine, Busko blato 56 km2, 17 m dubine,
Jablanicko jezero 13 km2, 92 m dubine, Modracko jezero 17 km2, 17 m dubine,
Perucacko jezero 12 km2, 70 m dubine, Plivsko i Veliko jezero 1,1 km2, 36 m dubine, Zvornicko jezero 8,1 km2, 28 m dubine.

PRIVREDA
Bosna i Hercegovin je vrlo bogata prirodnim mineralima, kao npr. zeljezo, ugalj, lignit, mangan, krom, asbest, (kamena)sol, olovo i zink. Mnoge od rijeka sa velikim padom daju puno vodene energije, tako da je to iznosilo 1/3 od citave produkcije u X-Jogislaviji. Bosna i Hercegovina je u X-Ju imala 83% od citave zeljezne produkcije, 1/4 od uglja, 70% od boksita i producirala je 70% od citave koks produkcije u X-Ju. Centralna kao i sjeverna Bosna je bila glavna tacka jugoslovenske metalindustrije.
Tuzla je bila jedan vazan centar za hemijsku industriju, a Mostar je bio zauzet industrijom aluminiuma, dok u Bosanskom Brodu je bila ogromna rafinerija (nafte). Industrija u BiH je producirala:auta, traktore, avione, lagere, masine, elektricku tehniku, umjetno/vjestacko djubrivo, midicinske produkte itd. Industrija je bila razvijena i moderna.
Kao rebublika je BiH reprezentirala 14% od ukupnog izvoza X-Ju. Bosna i Hercegovina je radila na razvijanju turizma takodjer, narocito poslije zimske Olimpijade u Sarajevu 1984. Godisnje je kroz BiH prolazilo oko 200 000 stranih turista.

plbih.org