Ratni pilot i bivši komadant 2. Vazduhoplovne baze Bihać

PLBiH.ORG: Prije svega želimo da izrazimo zahvalnost što ste pristali na ovaj razgovor za naš sajt. Za one koji ne znaju, možete li se ukratko predstaviti u par rečenica?

Ukratko, Avdo Tulek rodjen 1955. godine u Foči, završio vojnu vazduhoplovnu akademiju. U bivšoj JNA imao čin majora, dolaskom rata u Bosni i Hercegovini pristupio u redove ARBiH, komadant prve samostalne helikopterske eskadrile u Zenici, 1993. godine bio zarobljen od strane HVO-a i proveo oko pola godine u zatvoru u Medjugorju.
1995. godine imenovan za komadanta vazduhoplovne baze u Bihaću.
2000- te godine otišao u Rajlovac obnašajući dužnost komadanta Federalnih zračnih snaga, sad trenutno brigadir u penziji.

PLBiH.ORG: Na samom početku šta nam možete reći o početcima i stvaranju ratnog zrakoplovstva, ko je zaslužan?

U aprilu 1992. godine na ideju tadašnjih avijatičara, odnosno kadrova iz vazduhoplovstva došli su na ideju o formiranju vazduhoplovne grupa koje su bile u Tuzli, Zenici, Mostaru i Bihaću.
19.08. 1992. godine naredbom ratnog Predsjedništva BiH formira se Uprava RV PZO pri Štabu Vrhovne komande Armije RBiH tj tad je bilo zvanično formiranje vazduhoplovnih grupa.

PLBiH.ORG: Da se dotaknemo ovom prilikom Vazduhiplovne grupe Bihać. Koje su letjelice bile u sastavu Vazduhoplovne baze u Bihaću?

Kad je u pitanju vazduhoplovna baza Bihać, to su bile većinom letjelice od aerocluba Bihać, kao što su «Piper» i «Utva». 18.05.1992. godine su te letjelice prebačene sa Ceravaca (mjesto kod Bihaća) u Dolove kod Velike Kladuše, a tog datuma je i oformljena vazduhoplovna grupa Bihać. Nakon toga se povezao vazdušni most sa Zagrebom. Kratko rečeno bile su to letjelice malog kapaciteta. Neke letjelice su kupljene u inozemstvu posebno helikopteri MI 8T i avion CASA.

PLBiH.ORG:  Šta nam možete reći o aerodromu u Ćoralićima?

Aerodrom Ćoralići, odnosno pista u Ćoralićima je duga negdje oko 1200m, ona je izgradjena s tim ciljem jer su Ćoralići inače smješteni u dubini teritorije, dakle nije bila pristupačna neprijateljskim snagama. Prvi letovi koji su bili obavljeni sa ovo ovog aerodroma bili su veza sa Zagrebom. Vlada Republike Hrvatske je na novu godinu odnosno 1992/1993. godinu je donijela zabranu o letenju iz Zagreba. Ovaj aerodrom je napušten 2000. godine

PLBiH.ORG: Kako su tekli letovi iz Ćoralića i šta je danas s tim aerodromom??

Ćoralići su uspomena i ponos 295 letova sa aerodroma Ćoralići, preveženih hiljade na hiljade ljudi, ranjenika itd. Postojali su letovi i iz centralne Bosne za Ćoraliće. Jedna čak letjelica je i oborena iznad teritorije Republike Hrvatske, kada je i poginuo prvi ratni pilot Armije R BiH rahmetli Samir Beganović 01.08. 1994. godine mi nismo imali mogućnost ispitivanja uzroka pada i obaranja, jer nismo imali tad uredjene državne odnose u pogledu vazduhoplovstva. Inače Samir Beganović je i prvi napravio ratni let na relaciji Dolovi (Velika kladuša) “ Zagreb.Uglavnom tad u to vrijeme mi u BiH smo imali kadar iz redova pilota, nas oko stotinu pilota. Trenutno aerodrom u Ćoralići pripada općini Cazin u njihovom je vlasništvu.

PLBiH.ORG: Koju ulogu su imali helikopteri za vrijem rata, da li su neki upotrebljavani i u borbenoj ulozi, kako smo dolazili do rezervnih djelova itd.?

Nisu imali ulogu u borbenim dejstvima, takve letjelice bile su registrirane kao civilne letjelice koje su većinom služile za prevoz sanitetskog materijala, hrane, civila, prevoz ranjenika i tome sl. 1993. godine u pravom smislu riječi nismo imali ni jednog aerodroma, pa smo se tad opredjelli za helikoptersku avijaciju. Inaće do rezervnih dijelova, servisiranja i goriva smo se opskrbljavali iz inozemstva, žalosno je što je firma Soko Mostar tad jedina firma u regionu koja je bila proizvodjač rezervnih djelova praktički ugušena.

PLBiH.ORG: Kada ste vi zvanično došli u Bihać?

Ja sam došao u Bihać krajem 1995. godine kada sam i imenovan i za komadanta Vazduhoplovne baze u Bihaću. U to vrijeme od 1995. godine pa na ovamo su izškolovane 4 grupe mladih pilota dok se nije ugasila baza, dakle kroz te 4 grupe prošlo je oko 50 pilota ili malo više, znam da je prvu grupu završilo i obućeno 30 pilota.

PLBiH.ORG: Da li je ostao i jedan helikopter u Bosni i Hercegovini od onih ratnih što su bili u Bihaću?

Nakon rata ostala su 3 aviona i to UTVE, koji su u Bihaću služili za obučavanje mladih pilota. Tri helikoptera koji su kupljeni i kojima je istekao vijek trajanja (resurs) na zahtijev državnog muzeja jedan je dodjeljen muzeju, drugi kao spomenik na sjećanje aerodrom u Ćoralićima danas je ispred osnovne škole u ovoj mjesnoj zajednici, prvo smo ga mislili staviti da stoji i prkosi vremenu na pisti Ćoralići koja je sad napuštena, ali ipak zbog sigurnosti i njegovog dugog trajanja i opstanka postavljen je ispred škole, a to je ujedno i zahvala mještanima Ćoralići koji su dali veliku ulogu i podršku izgradnji aerodroma, gdje treći završio ne bih se mogao sad sjetiti. Uglavnom poslije rata kompletna infrastruktura RVO u BiH je demontirana i smještena u Bjeljini jedno vrijeme.

PLBiH.ORG: Ne znam možda ima nešto što biste Vi nama rekli a nismo Vas upitali?

Bilo bi lijepo da spomenem 3 zlatna ljiljana koji su cjeli rat bili kao piloti u vazduhoplovnoj bazi Bihać a to su:
Musa Kahrić iz Bos. Krupe
Meho Merdanić iz Izačića kod Bihaća i
Hidajim Gazibegović iz Gračanice
Pored ove trojice tu je i Korčić Besim a trenutno je u komandi Vazduhoplovne jedinice Oružanih snaga BiH u Banjaluci.

PLBiH.ORG: Hvala Vam na susretljivosti i vremenu koji ste izdvojili za ovaj intervju.

Nema na čemu, hvala i Vama!

Izvor: plbih.org - Patriotska liga BiH