Brojno stanje
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u Republici Austriji živi oko 120.000 osoba porijeklom iz BiH. Prema važećim zakonskim propisima Republike Austrije, načelno ne postoji mogućnost sklapanja bilateralnog sporazuma o dvojnom državljanstvu. Dakle, sticanje državljanstva Republike Austrije uslovljeno je odricanjem od državljanstva Bosne i Hercegovine.

Precizni podaci o osobama koje su se odrekle državljanstva Bosne i Hercegovine specificirano po državama nisu raspoloživi. Međutim, prema zvaničnim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH dobivenim od Ministarstva civilnih poslova BiH, 38.354 osobe su se do juna 2006. godine odrekla bosanskohercegovačkog državljanstva. Od ukupnog broja osoba koje su se odrekle bosanskohercegovačkog državljanstva, oko 70 procenata odnosi se na Republiku Austriju.
Prema podacima Statističkog zavoda Republike Austrije, broj osoba rođenih u BiH a koji žive u Austriji na dan 1.1. 2007. godine iznosio je 132.262.

Broj osoba koje vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a imaju stalnu dozvolu boravka u Republici Austriji iznosi 74.803, što čini 24,45 posto od ukupnog broja stranaca u Republici Austriji sa stalnim boravkom. U ukupnom prikazu statističkih podataka o broju stranaca u Republici Austriji sa regularnom dozvolom boravka (različite boravišne dozvole) broj osoba koje vode porijeklo iz BiH iznosi 96.591 što čini 19,82 posto od ukupnog broja stranaca sa boravišnom dozvolom u ovoj zemlji.

Status
Status osoba koje vode porijeklo iz BiH u Republici Austriji u potpunosti je riješen kroz prijem u državljanstvo, dozvole trajnog ili ograničenog boravka, azil, radnopravni status ili neki drugi legalan način.
Austrija je druga država u Evropi prema brojnosti osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine nakon Njemačke. Sticanje austrijskog državljanstva uvjetovano je odricanjem od državljanstva Bosne i Hercegovine. Prije dodjele austrijskog državljanstva, a nakon uručenja „garancije o sticanju austrijskog državljanstva“
(„Staatsbürgerschaftzuversicherungserklärung“), podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti ispis iz državljanstava BiH Sticanje austrijskog državljanstva je uslovljeno neprekidnim boravkom u Republici Austriji minimalno pet godina, stalnim zaposlenjem i poznavanjem njemačkog jezika.
Kroz saradnju sa bosanskohercegovačkom dijasporom u Austriji i ostvarene kontakte, identificirana su pitanja od značaja za dijasporu, mogućnosti saradnje i korištenje potencijala dijaspore. Sklapanje bilateralnih sporazuma o saradnji između fakulteta i drugih obrazovnih institucija u cilju razmjene profesora i naučnog kadra, organizovanja obostranih gostujućih predavanja profesora u BiH i Republici Austriji od posebnog je značaja.
Također, bilo bi važno i organizovanje nastave na maternjem jeziku u dopunskim školama. Naime, u Republici Austriji živi znatan broj nastavnog osoblja porijeklom iz BiH koji su nostrificirali diplome i mogu se uključiti u rad dopunskih škola. S obzirom na brojnost naše dijaspore u Austriji, potrebno je efikasnije organizovanje dopunske nastave na maternjem jeziku.

Organizovanost
Austrija je prva i za sada jedina država u kojoj je formirano krovno multinacionalno udruženje građana Bosne i Hercegovine. Riječ je o Savezu udruženja i građana Bosne i Hercegovine u Republici Austriji utemeljenom u Lincu 22. 6. 2008. godine uz podršku
Ambasade Bosne i Hercegovine u Beču. Na principu pune nacionalne ravnopravnosti ovaj Savez okuplja udruženja i klubove u čiji rad su uključeni državljani Bosne i Hercegovine sa svih konstitutivnih, kao i manjinski narodi iz Bosne i Hercegovine koji žive u Austriji. Za prvog predsjednika Saveza izabran je Borislav Tadić iz udruženja intelektualaca ''Nikola Tesla'' u Gracu, a zamjenici su Filip Zloušič u ime HKD ''Napredak'' iz Beča i Belmir Zec u ime ''Udruženja građana Bosne i Hercegovine'' iz Linca.
Klubovi i udruženja građana Bosne i Hercegovine u Austriji su većinom nacionalno organizovani. Postoji i Austrijsko-bosanskohercegovački kulturni centar (Österreichischbosnisch- herzegowinischer Kulturverein) kao organizacija koja teži uspostavljanju kulturne saradnje radi umrežavanja organizacija i institucija iz balkanskih zemalja. Od aktivnijih udruženja u ovoj državi ističe se ''Udruženje građana BiH'' iz Linca sa kojim je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ostvarilo intenzivniju saradnju.

Veća bošnjačka udruženja:
- Klub “Bošnjak” Gmunden (Tel: 0043 664 478 79 31)
- Zajednica klubova BiH, Voralberg (0043 65 04 78 1147)

Omadinska /studentska udruženja:
Grupa mladih bosanskohercegovačkih stručnjaka iz Beča u junu 2006. godine pristupila je osnivanju organizacije APIT – Association for promoting intellectual transfer radi umrežavanja stručnjaka iz dijaspore i Bosne i Hercegovine i ostvarivanja različitih oblika intenzivnije saradnje. Osnovan je, također i web portal – Klub studenata BiH u Beču “Collegium Bosniacum” (www.collegium-bosniacum.org) i Udruženje studenata BiH (www.studenti.at).
Austrija se ističe po velikom broju studenata iz BiH. Mnogi diplomirani studenti nakon završenog studija ostaju u Austriji i rade kao naučni saradnici na univerzitetima u ovoj državi.

Dopunsko obrazovanje
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, broj djece građana bosanskohercegovačkog porijekla u Republici Austriji iznosi 34.823, od čega je oko 20.000 djece školskog uzrasta. Ministarstvo ne raspolaže podacima o broju djece koja su obuhvaćena dopunskim obrazovanjem. Iako nadležne institucije Bosne i Hercegovine nisu uključene u organizovanje dopunske nastave za djecu iz BiH, nastava na maternjem jeziku se, ipak, organizuje u okviru redovnih škola u Republici Austriji i to zahvaljujući angažmanu i finansijskoj pomoći Ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu Republike
Austrije. Za djecu sa područja bivše Jugoslavije određena je jedinstvena nastava na bosanskom/srpskom/hrvatskom jeziku. U Austriji je zaposleno 320 nastavnika maternjeg jezika za djecu stranaca, a od ukupnog broja ovih nastavnika, 146 dolazi sa područja bivše Jugoslavije, od čega više od 50 posto iz Bosne i Hercegovine.

Informisanje
Bosanskohercegovačka dijasora u Republici Austriji na maternjem jeziku se informiše putem satelitskog programa bosanskohercegovačkih televizija i satelitskog programa susjednih država. Dnevni listovi inozemnog izdanja dostupni su našoj dijaspori u Republici Austriji.
Web portal www.becka-raja.at, informativno-zabavnog je karaktera i pruža informacije o aktuelnostima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.
Većina građana bosanskohercegovačkog porijekla u Republici Austriji, kao i u drugim državama svijeta, prati i informiše se i putem ostalih web portala u BiH i svijetu.

plbih.org